U samo godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021.
Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.
Zajednički nazivnik odgovora na sva ova pitanja mogao bi biti jedan vitamin, vitamin sunca. U mnogim znanstvenim istraživanjima i kliničkim studijama tijekom prošle godine analizirala se uloga vitamina D u mogućoj prevenciji COVID infekcije, u olakšavanju bolesti i u post-Covid razdoblju. Između svih ovih faza pronašla se određena veza, a nekoliko radova pokazalo je višu stopu smrtnosti u COVID bolesnika s niskim koncentracijama vitamina D. Hrvatska znanstvenica, liječnica i voditeljica odjela za reumatske bolesti Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb dr. Nadica Laktašić Žerjavić, koja je za doktorsku disertaciju analizirala učinke vitamina D, proučila je nedavna svjetska istraživanja i studije o utjecaju vitamina sunca na COVID-19. Pregledom literature utvrdila je: „Iako pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2 traje tek godinu dana, sve je više podataka koji upućuju na to da vitamin D može smanjiti rizik od infekcije virusom SARS-CoV-2, kao i smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19 te poboljšati ishod bolesti.“ Evo zašto…
1. Zašto je vitamin D važan?
Vitamin D bitan je za regulaciju metabolizma kalcija, odnosno za zdravlje kostiju i mišića. Brojni su učinci vitamina D koji nisu vezani za metabolizam kalcija i zdravlje kostiju, kao što je manje pobolijevanje i manja smrtnost od zloćudnih bolesti, manji rizik od autoimunih bolesti (šećerna bolest tip I, multipla skleroza, upalna bolest crijeva, reumatoidni artritis), manji rizik od srčano-žilnih bolesti te bolja obrana od infekcija, uključivo virusne infekcije dišnoga sustava, bakterijske infekcije i tuberkuloze.
2. Koliko nam treba vitamina D?
Vitamin D stvara se u koži nakon izlaganja suncu pod utjecajem UVB zraka, a u manjoj mjeri može se unijeti prehranom. Dovoljna je koncentracija vitamina D u krvi 75 – 125 nmol/L. Najmanja je koncentracija vitamina D dovoljna za očuvanje zdravlja kostiju (za sprječavanje osteoporoze i prijeloma) 50 nmol/L, a poželjna 75 nmol/L, dok su za ostale učinke vitamina D poželjne koncentracije između 100 i 125 nmol/L.
3. Imamo li dovoljno vitamina D u krvi?
Znanstvena istraživanja nedvojbeno pokazuju da je nedostatak vitamina D prisutan u cijelome svijetu i u svim dobnim skupinama pa se opravdano govori o pandemiji nedostatka vitamina D. Približno 50% svjetske populacije ima koncentraciju vitamina D manju od 50 nmol/L. Teško je u pravilu postići dobar status vitamina D bez obogaćivanja hrane vitaminom D ili bez uzimanja nadomjestaka. Budući da je prevalencija nedostatka visoka, a pozitivni učinci vitamina D brojni, Hrvatski liječnički zbor objavio je 2016. smjernice za otkrivanje i prevenciju nedostatka vitamina D. Vitamin D može se oralno nadoknađivati u dnevnim, tjednim ili mjesečnim intervalima, a preporučena je dnevna doza za većinu odraslih osoba od 1500 do 2000 IJ/dan.
S manjkom vitamina D suočeni su ljudi s rizičnim čimbenicima kao što je život na geografskim širinama sjeverno i južno od 40 stupnjeva, nedovoljno izlaganje kože suncu, tamnija pigmentacija kože, primjena krema s visokom UV zaštitom, starija životna dob, debljina, malapsorpcija i neprimjerene prehrambene navike.
4. Kakve veze ima vitamin D s COVID infekcijom?
COVID-19 je sistemska bolest koja istodobno zahvaća brojne organe i organske sustave, a ne samo dišni sustav. Klinička su očitovanja COVID infekcije suhi kašalj, grlobolja (rjeđe sekrecija iz nosa), vrućica, umor i opće loše osjećanje, bolovi u mišićima, bol u prsima i nedostatak zraka. Česti su simptomi zahvaćanje probavnoga sustava (proljev, mučnina, povraćanje), jetre (porast jetrenih enzima), bubrega (akutno zatajenje bubrega s potrebom za dijalizom), živčanoga sustava (glavobolja, gubitak osjeta njuha i okusa, smetenost, epileptički napadi), koštane srži (promjene u krvnoj slici), kože (osip), očiju (konjunktivitis) i srčano-žilnoga sustava.
Veći rizik za teži oblik i smrtni ishod bolesti imaju starije osobe, osobe s udruženim bolestima kao što su povišen krvni tlak, srčano-žilne bolesti, šećerna bolest, kronična plućna bolest, kronična bubrežna bolest, pretilost te imunokompromitiranost bolesnika i maligna bolest. U dijela bolesnika mogu nastati dugotrajne posljedice u sklopu tzv. postvirusnoga sindroma.
S obzirom na to da COVID-19 predstavlja sustavnu infekciju s mogućom teškom kliničkom slikom i smrtnim ishodom te s mogućim razvojem dugotrajnih posljedica na zdravlje, a zasad nema dostupne učinkovite antivirusne terapije, naglasak je stavljen na sprječavanje širenja infekcije održavanjem fizičke distance i higijene te cijepljenjem. Liječenje je bolesti prije svega simptomatsko.
Sve više raste spoznaja o važnosti vitamina D u obrani od infekcije COVID-19, kao i njegovu pozitivnome učinku na tijek bolesti.
5. Kako vitamin D pomaže u borbi protiv respiratornih virusnih infekcija?
Opservacijske studije pokazuju da nedostatak vitamina D povećava rizik od akutne infekcije dišnoga sustava. Uz to, iako pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2 traje tek godinu dana, sve je više podataka koji ukazuju da vitamin D može smanjiti rizik od infekcije virusom SARS-CoV-2, smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19 te poboljšati ishod bolesti.
Kako to objasniti? Praktično sve stanice uključene u urođeni i stečeni imuni odgovor na virus posjeduju receptor za vitamin D, a gotovo sve mogu i autonomno aktivirati vitamin D koji onda djeluje povratno na stanicu koja ga je aktivirala (autokrino) i na stanice u blizini (parakrino). U osoba s nedostatkom vitamina D smanjeno je stvaranje antivirusnoga čimbenika katelicidina, što povećava sklonost infekciji. Vitamin D iskazuje zaštitni učinak na epitelnu barijeru pluća jer je bitan za sazrijevanje i očuvanje integriteta alveolarnoga epitela čovjeka djelujući na više od 600 gena.
Ukratko, mehanizmi obrane od respiratornih virusa, uključujući i virus SARS-CoV-2, koji su pod utjecajem aktivnoga oblika vitamina D uključuju: poticanje stvaranja antivirusnoga proteina respiratornoga epitela koji može smanjiti opterećenje virusom, čuvanje integriteta respiratornoga epitela kroz učvršćivanja uskih spojeva između stanica, poticanje urođenoga imunog odgovora na virusnu infekciju, smanjenje prekomjernoga stvaranja proupalnih citokina i pojačano stvaranje protuupalnih citokina omogućavajući uravnotežen imuni odgovor na infekciju.
Zanimljivo je da su podudarni rizični čimbenici za nedostatak vitamina D i teži oblik bolesti COVID-19 starija životna dob, pretilost i udružene bolesti.
6. Što su pokazale nedavne studije?
Istraživanje objavljeno 2020. u časopisu JAMA (Meltzer i suradnici) pokazalo je da osobe s neliječenim nedostatkom vitamina D, manjim od 50 nmol/L u krvi, imaju gotovo dvostruko veću mogućnost da će imati pozitivan nalaz testa na virus SARS-CoV-2 u usporedbi s osobama dobroga statusa vitamina D.
Pilot-istraživanje objavljeno 2020. u časopisu The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology (Castilo i suradnici) provedeno u Kordobi u Španjolskoj na 76 bolesnika pokazalo je da je primjena visokih doza vitamina D (jednokratno 20 000 IJ na dan prijema u bolnicu i nastavljeno s 10 000 IJ dnevno) značajno smanjila potrebu za intenzivnim liječenjem pacijenata kojima je bila potrebna hospitalizacija zbog dokazane bolesti COVID-19 i radiološki utvrđene pneumonije.
Velika metaanaliza objavljena 2017. u časopisu BMJ (Martineau i suradnici) utvrdila je da nadoknada vitamina D može smanjiti rizik od akutne infekcije dišnoga sustava, posebno u osoba s početno izraženim nedostatkom vitamina D (oni koji su imali manje od 25 nmol/L vitamina D u krvi). Studija je također pokazala da je učinak bio bolji kad se vitamin D davao u dnevnim ili tjednim intervalima u odnosu na povremeno davanje doza viših od 30 000 IJ.
7. Koje su službene preporuke država?
Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javnozdravstveni problem, stoga većina nacionalnih zdravstvenih politika i krovnih organizacija u zdravstvu savjetuje nadoknadu vitamina D s ciljem očuvanja zdravlja. Britanski NHS (The National Health Service) preporučuje uzimanje 400 IJ dnevno tijekom cijele godine, što se smatra sigurnom dnevnom dozom za sve osobe. Američki IOM (The Institute of Medicine) preporučuje uzimanje 600 IJ/dan za osobe od 1 do 70 godina, a za starije 800 IJ/dan. Navedene se doze mogu smatrati minimalnim dnevnim dozama sigurnima za sve osobe, no u pojedinim slučajevima mogu biti nedovoljne. Američko društvo za endokrinologiju savjetuje odraslim osobama koje su pod rizikom nedostatka vitamina D ili s dokazanim nedostatkom vitamina D uzimanje 1500-2000 IJ na dan, što je u skladu s preporukama Hrvatskoga liječničkog zbora.
Ipak, smjernice NICE (National Institute for Health and Care Excellence) objavljene 17. prosinca 2020. ne preporučuju propisivanje suplemenata vitamina D isključivo radi prevencije i liječenja bolesti COVID-19, već prije svega radi očuvanja zdravlja kostiju i mišića. Kao razlog navode zasad mali broj objavljenih kvalitetnih znanstvenih istraživanja iako potvrđuju da vitamin D može imati ulogu u imunološkome odgovoru tijela na respiratorne viruse. Stoga će se s porastom znanstvenih dokaza ove preporuke vjerojatno mijenjati.
www.medjugorje-news.com/doktor-online.hr
