Sveta Klara Asiška
Danas slavimo blagdan sv. Klara Asiške, utemeljiteljice Reda klarisa – jednoga od najstrožijih redova u Katoličkoj Crkvi. U veljači 1958. godine, papa Pio XII. sv. Klaru je proglasio zaštitnicom televizije.
Klara je rođena u Asizu u Italiji krajem 12. stoljeća. Na Cvjetnicu 1211. ili 1212. Klara bježi iz roditeljske kuće te se u crkvici svete Marije Anđeoske pridružuje svetom Franji. Franjo joj je te noći ošišao kosu te je odjenuo u jednostavnu pokorničku haljinu. Potom se Klara sklanja kod benediktinki u Bastiji, pa kod nekih pokornika, da bi se na kraju skrasila uz crkvicu svetog Damjana u Asizu.
Ondje je s prvim klarisama, koje je uz Franjinu pomoć osnovala, proživjela ostatak života i umrla 1253. Klarise su drugi, kontemplativni ogranak Franjevačkog reda, te je Klara silno nastojala kako bi i one smjele uživati u privilegiju franjevačkog siromaštva, što je u ono doba bilo neobično, posebno za žene. Na kraju je u tome, uz velike napore i uspjela, te njezin red i dalje postoji diljem svijeta.
Uz Klaru su vezane mnoge legende. Jedna pripovijeda kako su Asiz nekom prilikom opsjedali Saraceni. Klara je spavala ali je, čuvši vijesti o napadu neprijatelja, ustala iz kreveta, otišla u crkvu, iz svetohraništa uzela ciborij s posvećenim hostijama i iznijela ih na vrata samostana. Ondje je pjevala i molila, a neprijatelji su, vidjevši je, ustrašeno pobjegli.
Druga legenda pripovijeda kako je Klara jednoga Božića poželjela sudjelovati u liturgiji sa svetim Franjom, ali nije mogla, jer nije smjela izlaziti iz klauzure. Uto je u viđenju prenesena u crkvu franjevaca te je mogla vidjeti jaslice, pjevanje braće i sudjelovati u liturgiji na daljinu. Zbog ove je legende Klara kasnije proglašena zaštitnicom televizije. U umjetnosti su joj atributi ciborij s hostijama ili monstranca, a odjevena je u franjevački habit s pojasom i crnim velom.
