Studij teologije nije za svakoga: Ako razmišljate o upisu teoloških studija, odvojite minutu i pročitajte ovaj zanimljiv tekst
Svaki teolog dobre volje može vam reći da što više uče o Bogu, to više shvaćaju koliko toga imaju za naučiti. To je beskrajno polje proučavanja jer jedina stvar o kojoj istražujemo i učimo je jedan Vječni Bog čiji je um daleko napredniji od našeg. Iskušenje par excellence đavla je stvoriti teologa čija je primarna životna misija akumulirati puke činjenice o Bogu i tako postati prava neznalica. Ako razmišljate o upisu teoloških studija, odvojite minutu i pročitajte ovaj popis, piše T. J. Burdick s portala Catholic Exchange.
Razmišljajte o ovim točkama kao o đavoljem odvjetniku jer će pokazati razne opasnosti koje se mogu pojaviti kada netko proučava teologiju. Poznavanje njih prije nego što započnete svoj prvi tečaj može vam pomoći u borbi protiv njihovih iskušenja i završiti svoj studij bez grižnje savjesti, prenosi hkm.hr
Kada provodite više vremena u učenju nego u molitvi
Sveti Toma Akvinski jednom je rekao da moramo “prvo kontemplirati, a onda dijeliti plodove naše kontemplacije”. Ne može se dijeliti ono što se prvo ne stekne. Stoga, ako netko želi dijeliti Boga, prvo mora stupiti u zajedništvo s njim kroz molitvu. Prečesto marljivi teolozi stavljaju kola ispred konja dok traže Boga proučavajući ga prije nego što ga zapravo upoznaju. Prvo je obilježje logičara, drugo je obilježje mistika.
Kada žrtvujete svoj primarni poziv(e)
Sveti Pavao je napisao: “Ako li se tkogod za svoje, navlastito za ukućane, ne stara, zanijekao je vjeru i gori je od nevjernika.” (1. Timoteju 5,8). Mnogi teolozi laici padaju u napast da žele upoznati Boga iznad svega, uključujući svoje obitelji i posao. Ovo je također slučaj s redovnicima i redovnicama koji toliko duboko zadiru u znanost o Bogu da dopuštaju da njihova pozornost prema zajednici i obitelji oslabi. Bilo da ste posvećena osoba ili laik, činjenica je da kada vam je dana odgovornost ljubavi i brige za druge kao vaš primarni poziv, proučavanje teologije može spriječiti vašu sposobnost da dovršite misiju koju vam je Bog već namijenio.
Kada težite osvajanju argumenata
Pregledavajući društvene mreže, otkrio sam da je borba na Facebooku postala normalizirano sredstvo “evangelizacije” u današnjem svijetu. Mnogi su ljudi tražili teološke dokaze samo kako bi ih upotrijebili da bi porazili drugu osobu, obično stranca, u moralnoj, političkoj ili kanonskoj raspravi. Više im je stalo do pobjede u svađi nego do pobjede duša. Takav je put za one koji su izgubili glavni razlog zašto studiramo teologiju na prvom mjestu – naime, ljubav.
Kad se izgubiš od logike
Kada teolozi stave svoje nosove u knjige razuma, obje nosnice su u iskušenju da udahnu teško breme logike. To im postaje jedini zrak i ostavlja malo mogućnosti da vjeruju u nemoguće. Smatra se da su čuda iznimke od Božjih pravila, anđeli postaju plod naše mašte, a đavli prestaju postojati. Ovo je opasan put jer drži dušu zapriječenom od Boga, kojemu dugujemo mnogo otajstava. G. K. Chesterton upozorava na takvu besplodnu naviku: “Pjesnici ne polude; ali šahisti to rade, ali kreativni umjetnici vrlo rijetko. Ja, kao što će se vidjeti, ni u kojem smislu ne napadam logiku: samo kažem da ova opasnost leži u logici, a ne u mašti.”
Kada znanje postane važnije od mudrosti
U našim slabašnim naporima da ispitujemo Božje putove kroz znanje, nedostaju nam pravi načini pomoću kojih bismo ga mogli razumjeti u onoj mjeri u kojoj smo sposobni, naime, kroz mudrost. Svaki teolog dobre volje može vam reći da što više uče o Bogu, to više shvaćaju koliko toga imaju za naučiti. To je beskrajno polje proučavanja jer jedina stvar o kojoj istražujemo i učimo je jedan Vječni Bog čiji je um daleko napredniji od našeg. Iskušenje par excellence đavla je stvoriti teologa čija je primarna životna misija akumulirati puke činjenice o Bogu i tako postati prava neznalica.
Trebate li studirati teologiju?
Preporučujem li ti da studiraš teologiju? Da, ali s uzvišenim poštovanjem prema spasenju onih za koje studirate. Prema riječima svetog Filipa Nerija, “Čini što god hoćeš; za mene je dovoljno da ne griješiš.” Drugim riječima, ako su vaše srce i vrijeme raspoloženi za spasenje duša, učinite to.
Međutim, ako vas proučavanje Boga odvraća od činjenja onoga za što vas je Bog izabrao, to nije za vas (barem ne sada).
Jedno je sigurno, više ste predisponirani upoznati Božju volju i postići pravu mudrost u jednom satu klanjanja nego u 100 sati učenja teologije. Srce je bolje ukrotiti slušanju Božjeg glasa kada ste u njegovoj prisutnosti. Tamo razgovarate s njim u svojoj duši i on odgovara Božjom pedagogijom u vašem životu.
S druge strane, kada netko studira teologiju, predisponiran si filtrirati riječi drugog čovjeka kroz svoj um prije nego što stignu u tvoju dušu. Stoga, proučavanje teologije postaje neka vrsta labirinta, labirint koji vam može pomoći da upoznate Boga, ali možda nije potrebno, niti razborito, za većinu kada se radi o ljubavi prema Njemu ili služenju Njemu.
Ponekad je najlakša stvar kada tražite Boga osvrnuti se oko sebe gdje već jeste i jednostavno biti.
