Što se antitijela tiče, dokazano je da brzo nestaju iz organizma, pogotovo kod osoba koje su COVID asimptomatski preboljele, no u prosjeku najviše ljudi ima dobar titar antitijela i šest mjeseci nakon bolesti pa se nadamo da će tako i ostati.
Izgledno je da će cjepivo protiv koronavirusa uskoro biti dostupno, ali to ne znači da možemo zanemariti epidemiološke mjere. I nakon što hladnjače s dozama počnu stizati, proći će mjeseci dok se ne postigne procijepljenost koja će nam vratiti normalan život.
A i kad jednog dana zavrnemo rukav i primimo cjepivo, ne znači da tome treba nazdraviti bez maske jer za svako cjepivo potrebno je nekoliko tjedana da počne djelovati i postigne učinkovitost. Većina cjepiva tek dva do tri tjedna nakon cijepljenja postiže puni učinak.
Kad čovjeku unesete antigen, unesete ga u određenoj dozi i imunosni sustav reagira. Imunosnom sustavu za razvoj specifične imunosti, točno usmjerene na određeni patogen, potrebno je oko sedam dana. Protutijela se počnu stvarati već negdje šesti dan, do devetog dana raste koncentracija tih imunosnih mehanizama odgovornih za eliminaciju patogena. Kod nekog cjepiva nakon tri tjedna, a kod nekog nakon četiri, ponovno dajete drugu dozu, isti antigen koji je već prethodno reagirao i tada dobijete još jaču reakciju, snažni imunosni odgovor: jako puno imunosnih (memorijskih) stanica koje očekuju dolazak pravog antigena ili antigena koji je prisutan na živom patogenu, da ga odmah kad uđe u organizam eliminiraju – opisao nam je naš cijenjeni imunolog prof. Zlatko Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Kad je riječ o cjepivima protiv koronavirusa SARS-CoV-2 koja se daju u dvije doze, dva tjedna nakon prve doze možemo očekivati određenu imunost. Ona u toj fazi možda ne bi spriječila nastanak bolesti, ali bi sigurno spriječila nastanak težih oblika bolesti. Tjedan dana nakon druge doze postiže se vrlo snažna imunost koja će potpuno spriječiti obolijevanje od COVID-19.
– Kada bi osoba deset dana nakon prve doze cjepiva zanemarila epidemiološke mjere i izložila se kontaktu s virusom, može se razboljeti, i to punom snagom bolesti. Ne bi se smjelo izlagati prije druge doze, a tek 7-8 dana nakon druge doze cijepljena osoba imat će dovoljno razvijenu imunost – precizira prof. Trobonjača. Međutim, postoje i izuzeci, kao i uvijek. Oko pet posto ljudi neće razviti odgovarajuću imunost, zbog neke lošije reaktivnosti na antigen.
– Svi se mi razlikujemo, pa manji dio možda neće biti potpuno zaštićen. No ako se i razbole, sigurno je da će oboljeti lakše i bolovati kraće – poručuje riječki imunolog. Cjepiva protiv koronavirusa SARS-CoV-2 učinkovita su više od 90 posto. To je znatno više nego kod cjepiva protiv gripe koje je, prema riječima imunologa, učinkovito u prosjeku 50 posto. To znači da smanjuje mogućnost da ćete oboljeti od gripe, a ne da je nećete dobiti. Imate šansu dobiti gripu svakih deset godina ako se ne cijepite, a ako se cijepite, svakih dvadeset godina.
Razlika u razini učinkovitosti tih cjepiva je u tome što virus gripe jako mutira pa se ne može točno znati koji soj će doći iduće sezone ni hoće li pripremljeno cjepivo biti učinkovito. Međutim, SARSCoV-2 se jako malo mijenja pa je imunost nakon cijepljenja trajnija, no još se ne zna i kolika će biti. Prvo je rečeno tri mjeseca, pa šest mjeseci nakon što se protokom vremena to moglo utvrditi, a lako je moguće da će se ta imunost potvrditi i na devet mjeseci kad prođe toliko vremena od prvih oboljenja. – Ljudi koji su preboljeli SARS prije sedamnaest godina i danas imaju dobru imunost na taj virus. Mogli bismo povući paralelu i reći da će vjerojatno i ova imunost biti dugotrajna – kaže prof. Trobonjača.
Naime, postoje tzv. alfa koronavirusi koji uzrokuju prehlade i za njih imunost traje relativno kratko, par mjeseci, pa neki u sezoni dvaput od njega obole. SARS-coV-2 je beta koronavirus, kao i SARS, pa po toj logici možemo očekivati da njegova imunost bude kao kod virusa SARS-a, a ne kao kod ovih koji uzrokuju prehladu. Što se antitijela tiče, dokazano je da brzo nestaju iz organizma, pogotovo kod osoba koje su COVID asimptomatski preboljele, no u prosjeku najviše ljudi ima dobar titar antitijela i šest mjeseci nakon bolesti pa se nadamo da će tako i ostati. Imunost bi u tom slučaju mogla potrajati godinama i više jer bi to značilo da se epidemija jednom primjenom cjepiva potpuno eliminira. U suprotnom, bolest bi postala sezonska.
Cijepljenje u nekoliko doza je čest način da se s manjom dozom cjepiva postigne visoki imunitet jer se organizam dva puta izloži antigenu pa je zbog toga i reakcija jača i dugotrajnija – napominje prof. Nenad Ban, molekularni biolog iz prestižnog Švicarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) u Zürichu. Cjepivo koje razvija Moderna, dodaje, novi je tip cjepiva temeljen na RNK molekulama pa je moguće da će trebati nekoliko dana više da razvijemo imunost jer naš organizam prvo mora proizvesti virusni protein prema instrukcijama RNK molekule u cjepivu. – Možda zato što se radi o novom tipu cjepiva, odlučeno je da se cijepljenje provede u dvije doze što je rezultiralo jako visokom efikasnošću cjepiva, višom od 90%. S obzirom na dostupne znanstvene podatke, sva tri trenutačno razvijena cjepiva bit će sigurna za korištenje, pružit će visoku razinu zaštite kod svih cijepljenih ljudi i pomoći će da se spriječi daljnje širenje virusa – zaključuje prof. Ban.
www.medjugorje-news.com/vecernji.hr
