Što slavimo na današnji Gospin spomendan
Službeno se današnji Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike. To je jedna od četiri velike rimske bazilike, zvana Santa Maria Maggiore.
Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednome od sedam rimskih brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352–366), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na spomen proglašenja dogme o Marijinu bogomajčinstvu na Efeškom saboru 431. godine, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III.
Ona je sve do danas najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu, a izgrađena je u stilu starokršćanskih bazilika, s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U crkvi se nalazi i grob sv. Jeronima, sv. Pija V. te milosna Gospina slika zvana »Spasenje rimskoga puka«.
Raniji pučki naziv »Sancta Maria ad nives – Snježna Gospa« veže se uz legendu nastalu u 13. stoljeću, a po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg. Taj je događaj bio povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne izgradnju bazilike. Crkva se zove i »Sancta Maria ad praesepe – Gospa od jaslica«, jer je u njoj već koncem 4. stoljeća uređena špilja, nalik na onu u Betlehemu.
Kako je današnji spomendan vezan uz Efeški sabor, dobro je prisjetiti se da je baš taj sabor dao silan zamah kako teološkom naučavanju o Blaženoj Djevici Mariji, tako i pobožnosti prema njoj, a nakon toga sabora započela je izgradnja mnogih crkava Gospi u čast.
