Nadbiskup Londrine u Brazilu, Geremias Steinmetz, pričestio je muslimanskog šeika na misi zadušnici za kardinala Geralda Majella Agnela, koji je prije nekoliko dana preminuo u dobi od 89 godina. Incident je izazvao kontroverze među katolicima, a prelat je objavio objašnjenje događaja na web stranici nadbiskupije.
Vjernici na društvenim mrežama pitali su se kako je nadbiskup mogao pričestiti muslimanskog šeika te su oštro kritizirali prelata.
Misa zadušnica slavljena je u katedrali, a nadbiskup je podijelio Euharistiju šeiku Ahmadu Salehu Mahairiju iz džamije Rei Faiçal.
U objašnjenju objavljenom 30. kolovoza, brazilski nadbiskup je rekao da je šeik poznavao kardinala Agnela od 1980-ih, došao je “kao prijatelj, ražalošćen zbog sprovoda još jednog prijatelja. Šeik je dobro poznat čovjek u raznim sferama društva i održava odnos pun poštovanja s Katoličkom Crkvom.”
“Bio je i prijatelj drugog nadbiskupa Londrine, pokojnog Albana Cavallina, s kojim je bio u bliskim odnosima. Kao prijatelj sudjelovao je u euharistijskom slavlju i stupivši u red pričesti primio Tijelo Kristovo“, objasnio je Steinmetz.
“Slike prijenosa svete mise prikazuju šeika Mahairija kako prima Euharistiju iz mojih ruku, ali ne prikazuju ga kako je konzumira. S obzirom na posljedice ovih slika, zamolio sam generalnog vikara nadbiskupije Londrina, oca Rafaela Solana, da razgovara sa šeikom kako bismo razjasnili situaciju,” nastavio je nadbiskup.
Steinmetz je tada istaknuo da šeik “duboko žali zbog onoga što se dogodilo, budući da njegova želja nije bila omalovažiti Katoličku Crkvu” i rekao vikaru da je nakon što je primio Isusa “otišao do svoje klupe, sjeo i konzumirao Euharistiju”. Prema njegovim riječima, nadbiskup Albano mu je prije mnogo godina objasnio da je Euharistija tijelo Isusa, kojeg u Islamu smatraju prorokom”, kako je navedeno u dokumentu Drugog vatikanskog sabora “Nostra Aetate,” (latinski: “U naše vrijeme”) o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama.
Nakon ovog objašnjenja, prelat je pitanje smatrao sada “razjašnjenima” te je citirao neke odlomke iz dokumenta “Desiderio Desideravi”, koji je papa Franjo objavio 2022., a koji se bavi liturgijskom formacijom naroda Božjega.
Tko se može pričestiti?
Kanon 844. Zakonika kanonskog prava, norma koja regulira sveopću Crkvu utvrđuje da “katolički službenici podjeljuju sakramente dopuštene samo katoličkim članovima kršćanskih vjernika”. A u slučaju
„smrtne pogibelji ili ako, prema sudu dijecezanskog biskupa ili biskupske konferencije, to zahtijeva druga teška potreba, katolički služitelji dopušteno podjeljuju spomenute sakramente i drugim kršćanima koji nisu u potpunom zajedništvu s Katoličkom Crkvom i koji ne mogu doći do služitelja svoje zajednice, a svojevoljno to traže, samo ako s obzirom na te sakramente očituju katoličku vjeru i ako su pravo raspoloženi.“
Katekizma Katoličke Crkve (1355) kaže:
“U pričesti, kojoj prethodi molitva Očenaš i lomljenje kruha, vjernici primaju “kruh nebeski” i “čašu spasenja”, tijelo i krv Kristovu. koji se ponudio “za život svijeta”. (Iv 6,51).
„U pričesti, kojoj prethode Gospodnja molitva i lomljenje kruha, vjernici primaju »kruh s neba« i »čašu spasenja«, Tijelo i Krv Krista koji se predao »za život svijeta« (Iv 6, 51)
Tekst potom citira sv. Justina Mučenika:
Budući da su ovaj kruh i ovo vino, prema starodrevnom izrazu, bili »euharistizirani« (nad njima je izrečena euharistija), »mi tu hranu nazivamo euharistijom te nikomu nije dopušteno blagovati je ako ne vjeruje u istinitost onoga što naučavamo, te ako nije opran kupelju za otpuštenje grijeha i novo rođenje (ako nije kršten); i ako ne živi po Kristovu nauku«.
