Prošlo je 8 godina otkada je Papa Benedikt odstupio sa mjesta poglavara katoličke Crkve: razlozi poznati

Kada se papa Benedikt XVI. odrekao službe mnogi su mislili da će to dovesti do stvaranja dva centra moći unutar vatikanskih zidina. Osam godina kasnije, tih strahova više nema.

Umirovljenje Benedikta XVI. bio je grom iz vedra neba, posebice zbog toga što nitko nije znao koja će biti njegova uloga u Vatikanu nakon što napusti katedru svetog Petra. Neki nisu dvojili – dvojica papa u Vatikanu značit će nejedinstveno vođenje više od milijarde katolika. ‘Službeni’ Papa bi prividno vladao, dok bi onaj drugi povlačio konce iz sjene.
Kako bi sam zaustavio takva nagađanja, Nijemac Joseph Ratzinger obećao je potpunu pokornost tada još svom nepoznatom nasljedniku.
Benedikt je to rekao “u dubokoj vjeri i poštovanju”, objasnio je njegov osobni tajnik Georg Gaenswein.
Tome obećanju unatoč, bilo je mnogo onih koji su vjerovali da će papa na odlasku, poznat po svojim konzervativnim stavovima, potkopavati reformske incijative pape Franje.
Osam godina poslije odnos između njih dvojice obilježen je “ljubaznošću i bratskim zajedništvom”, bez obzira na njihovu različitost u korijenima, karizmi i temperamentu, napisao je Benediktov biograf Elio Guerriero.
“Oni se međusobno poštuju”, tvrdi Benjamin Leven iz teološke nakladničke kuće Herder, dodajući kako su obojica polarizirala Crkvu, iako u suprotnim smjerovima.
Benedikt, danas 93-godišnjak, predani je teolog koji jednako voli svoju rodnu Bavarsku i knjige, piše Guerriero, dok je Franjo spontani karizmatik koji želi reformirati Crkvu.
Prva dobrovoljna ostavka nekog pape u više od 700 godina možda je pokrenula razmatranja o budućoj ulozi umirovljenog rimokatoličkog poglavara, ali je omogućila i izravni prijenos dužnosti i osoblja.
Njih dvojica često se sastaju, razgovarajući o pogotovo o teškoj temi imenovanja na čelne pozicije u Vatikanu, piše Guerriero u knjizi.
Franjo je Benedikta jednom opisao kao “mudrog djeda” koji živi u susjedstvu. Otkad je dao ostavku, bivši papa živi u samostanu Mater Ecclesiae u vatikanskim vrtovima, primajući posjetitelje i prateći događanja unutar Crkve.
Benedikt je izrazio svoju zahvalnost na “daru divnog, očinskog i bratskog odnosa” koji mu je pružio njegov argentinski nasljednik. Svoje poštovanje pokazao je i pojavivši se na nizu događanja u Vatikanu.
Ljubitelji teorije zavjere odmah su prigrlili mišljenja raznih struja pa i onih unutar Vatikana, kako je Benedikt XVI. odustao mimo svoje volje
– Sve je to apsurd. Činjenica da je netko zamislio kako treba izazvati skandal da bi se očistilo Crkvu je beznačajna stvar. No, nitko me nije pokušao ucijeniti. Ja to nikada ne bih dopustio. Da su to pokušali, ne bih otišao jer se nikada ne smije popuštati kada si pod pritiskom – kazao je Benedikt. Brojne teorije Dakle, papa emeritus kaže kako ne bi odustao da je bilo pritisaka, jer se ne smije popustiti pritiscima. No, teoretičari zavjera su i nakon tih Ratzingerovih riječi nastavili sa svojim teorijama dodavši kako je tako odgovorio jer javno ne smije kazati ništa drugo. Svoju teoriju podupiru i činjenicom kako Ratzinger do današnjeg dana nije skinuo bijelu papinsku odoru i nalaze u raznim njegovim potezima potvrdu kako on zapravo nije htio, ali je bio primoran, odustati od Petrove stolice.

Priča o prisilnom odustajanju Ratzingera ušla je, bez obzira na sva opovrgavanja, u dugački popis teorija zavjera (od onih koje su govorile kako je Hitler živ, pa i Elvis Presley, do ubojstva Johna Kennedyja i neiskrcavanja na Mjesec koje hrane maštu. Posljednji put je Sveta stolica bila u ovakvoj situaciji 1415. godine kada se povukao Gregorije XII.
Ukratko i zaključno:
“Snaga uma i tijela neophodna je za ovu dužnost, a posljednjih mjeseci ja sam prepoznao slabost i nesposobnost da potpuno i do kraja obavim misiju koja mi je povjerena“, kazao je Benedikt kardinalima, obrazlažući svoje povlačenje.
„Bog mi je to rekao“, glasio je odgovor pape emeritura na opetovano pitanje o tome zašto je odstupio s Petrove Stolice. Precizirao je da „nije bilo nikakve vrste ukazanja ili fenomena ovakve vrste; već ‘mistično iskustvo’ u kojem je Gospodin u njegovo srce stavio ‘bezuvjetnu želju’ da bude nasamo s Njim, povučen u molitvi“.
Upravo dok neimformirani i zabludnjeli teoretiari zavjere raspravljaju o izmišljenom sukobu unutar vatikanskih zidina, počeo se prikazivati Netflixov film Dvojica papa u kojemu Anthony Hopkins glumi Benedikta XVI, a Jonathan Pryce papu Franju.
U filmu se na vrlo slobodan način opisuje odnos pape Franje i Benedikta XVI. Redatelj Fernando Meirelles je u intervjuu za Religion News Service kazao kako se njegovo djelo prikazuje u “trenutku u kojem je svijet vrlo polariziran”. Moj film, istaknuo je redatelj Meirelles, pokazuje da je dijalog moguć, da se dvojica papa možda “mogu složiti jer imaju Krista i Mariju u SRCU, i da unatoč tome vode plodan dijalog, dobro se razumiju i međusobno savjetuju – što je lijepa poruka ne samo za Crkvu.”

www.medjugorje-news.com/rastimo-u-vjeri.com