Papa Franjo u novom intervjuu: ‘Crkva se mora promijeniti…’
Papa Franjo, govoreći u novom intervjuu koji je objavio jedan medij u njegovoj rodnoj Argentini, rekao je da se Crkva mora promijeniti “u korist dostojanstva ljudi”. Ali u istom intervjuu, koji je dao krajem prošlog mjeseca i koji je u utorak objavila državna novinska agencija Telam Digital, naglasio je da se promjena mora dogoditi “bez odricanja od biti Crkve”.
“Još od Drugog vatikanskog sabora Ivan XXIII. imao je vrlo jasnu percepciju: Crkva se mora promijeniti. Pavao VI. se složio, baš kao i pape koje su uslijedile”, rekao je Franjo u intervjuu. “Ne radi se samo o promjeni načina, radi se o promjeni rasta, u korist dostojanstva ljudi. To je teološki napredak, moralne teologije i svih crkvenih znanosti, čak i u tumačenju Svetoga pisma koje je napredovalo prema osjećajima Crkve”, nastavio je.
Ali, dodao je, koristeći sliku stabla i njegovog korijenja, “uvijek u skladu. Puknuće nije dobro. Ili napredujemo kroz razvoj ili stvari ne ispadaju kako treba. Raskid vas izostavlja iz sokova razvoja.” Papa se zatim osvrnuo na spise Vincenta Lérinskog, redovnika iz petog stoljeća koji je izjavio da promjene u Crkvi moraju biti konsolidirajuće, rastuće i oplemenjujuće. “Crkva se mora promijeniti. Razmislimo o načinima na koje se promijenio od [Drugoga vatikanskog] sabora do sada i o načinu na koji mora nastaviti mijenjati svoje načine, na način da predloži nepromjenjivu istinu”, rekao je.
“Odnosno, objava Isusa Krista se ne mijenja, dogme Crkve se ne mijenjaju, one rastu i oplemenjuju se kao sok drveta. Osoba koja ne slijedi ovaj put slijedi put koji ide korake unatrag, put koji se zatvara sam u sebe.” „Promjene u Crkvi događaju se unutar tog identitetskog toka Crkve. I mora se stalno mijenjati usput, kako se suočavaju s izazovima. Zato je srž promjene temeljno pastoralna, bez odricanja od biti Crkve.” Papa Franjo istaknuo je ulogu dijaloga, javlja CNA
“Vjerujem da dijalog ne može biti samo nacionalistički, on mora biti univerzalan, posebno u današnje vrijeme s naprednim komunikacijskim sustavima koje imamo. Zato govorim o univerzalnom dijalogu, univerzalnom skladu, univerzalnom susretu. I naravno, neprijatelj ovoga je rat. Od završetka Drugog svjetskog rata do danas, ratova je bilo posvuda. To je ono što sam mislio kad sam rekao da živimo svjetski rat u komadima.”
Papine izjave pred kamerom dotakle su se širokog spektra tema, uključujući Sinodu o sinodalnosti, predsjedničke izbore u Argentini 22. listopada i njegov osobni molitveni život. Odgovarajući na pitanje o svojim budućim planovima putovanja, Franjo je aludirao na mogućnost da se prvi put vrati u svoju domovinu kao papa – i da možda nastavi i čak ode do Južnog pola. “Volio bih ići [u Argentinu]”, rekao je. “Što se tiče udaljenijih zemalja, još uvijek nisam posjetio Papuu Novu Gvineju. Netko je rekao da bih, ako idem u Argentinu, trebao stati u Rio Gallegosu, zatim krenuti na Južni pol, sletjeti u Melbourne i posjetiti Novi Zeland. Bilo bi to prilično dugo putovanje.”
Upitan je li “teško biti predstavnik Boga na Zemlji” u ovo vrijeme, Franjo je odgovorio: “Učinit ću herezu. Svi smo mi predstavnici Boga. Svaka osoba koja vjeruje mora svjedočiti ono što vjeruje i, u tom smislu, svi smo mi predstavnici Boga.” “Istina je da je papa povlašteni Božji predstavnik”, dodao je smijući se, “i ja moram svjedočiti o unutarnjoj koherentnosti, o istini Crkve i pastoralnosti Crkve. Odnosno Crkvu koja drži svoja vrata otvorena za svakoga.” ‘Ljudi bez smisla za humor su dosadni’ Upitan o svom osobnom molitvenom životu, papa ga je opisao kao dječji i “staromodan”.
“Održavam pobožnost koju sam imao kao dijete. Moja me baka naučila kako moliti i ja održavam tu jednostavnu pobožnost molitve, kako mi u Argentini kažemo ‘vjera rudara’”, rekao je papa Franjo. “Nisam kompliciran kada se molim. Moglo bi se čak reći da imam staromodnu duhovnost”, rekao je. “Moja je vjerska svijest jako porasla, to je drugačije, sazrela je, ali način na koji se izražavam Bogu uvijek je bio jednostavan. Nije u meni biti kompliciran”, rekao je. “Ponekad kažem [podignuvši pogled], ‘Ti to popravi, jer ja ne mogu.’ I molim Djevicu i svece da posreduju, da mi pomognu”, rekao je. “A kad moram donijeti odluku, uvijek se molim … svjetlu iznad. Ali Gospodin je dobar prijatelj, bio je dobar prema meni. Brine se za mene, kao što se brine za sve. Moramo paziti na način na koji se brine za svakoga od nas; on ima drugačiji stil sa svakim od nas. To je prekrasno.”
Papa Franjo također je u intervjuu govorio o važnosti posjedovanja smisla za humor. Odgovarajući na pitanje što ga zabavlja, uz smijeh je rekao: “Smisao za humor je potvrda dobrog zdravlja.” Svaki dan tijekom posljednjih 40 godina, rekao je, molio je “Molitvu za dobro raspoloženje” sv. Thomasa Morea, koja počinje: “Daj mi, Gospodine, dobru probavu, a također i nešto za probavu. Daj mi zdravo tijelo i potrebno dobro raspoloženje da ga održim.”
“Ljudi koji nemaju smisla za humor su dosadni”, rekao je papa.
