Papa Franjo posvetio Ukrajinu i Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu
Papa Franjo predvodio je danas u Bazilici sv. Petra u Vatikanu pokorničko bogoslužje te posvetu čovječanstva, a osobito Rusije i Ukrajine, Bezgrješnom Srcu Marijinu.
U zajedništvu s biskupima svijeta, Sveti je Otac u 18:30 izvršio čin posvete koji se povezuje s Fatimskoj tajnom, porukom za koju se vjeruje da ju je sama Blažena Djevica Marija uputila troje malih pastira kojima se 1917. objavila u tom portugalskom mjestu.
“Mi zato, Majko Božja i naša, svečano povjeravamo i posvećujemo tvom bezgrješnom Srcu nas same, Crkvu i svekoliko čovječanstvo, a na poseban način Rusiju i Ukrajinu. Primi ovaj naš čin kojeg izvršavamo s povjerenjem i ljubavlju, učini da prestane rat, providi svijetu mir.
Ono ‘da’ koje je niknulo iz tvoga Srca otvorilo je vrata povijesti Knezu mira; vjerujemo da će iznova, posredstvom tvojega Srca, doći mir. Tebi dakle posvećujemo budućnost cijele ljudske obitelji, potrebe i očekivanja naroda, tjeskobe i nade svijeta”, stoji u molitvi koju je izmolio poglavar Katoličke Crkve.
Isti čin posvete danas je u Fatimi predvodio kardinal Konrad Krajewski, Papin djelitelj milostinje koji je od početka rata proveo nekoliko dana u Ukrajini kao izaslanik Svetog Oca.
Hrvatske biskupije te župe također su diljem zemlje organizirale zajedničku posvetnu molitvu s vjernicima.
Kako je u razgovoru za naš portal istaknuo sisački biskup Vlado Košić “čin posvete Srcu Marijinu je izraz povjerenja Crkve u Mariju, kao što je ona imala povjerenje u Boga, i to srčano i hrabro predanje Bogu u ruke”.
“A ima li išta većeg od toga kada je ugrožen život ne samo pojedinca nego čitavog naroda, odnosno čitavih naroda? Tako ja shvaćam taj Papin čin, kao želju da po Mariji preda u Božje ruke sudbinu ova dva nama bliska slavenska susjedna naroda u situaciji kada je Rusija napala Ukrajinu te razara tamošnje gradove i sela, a milijune ljudi prisiljava na izbjeglištvo iz vlastite zemlje”, poručio je Košić.
Podsjećamo, različiti pape u više su navrata nakon ukazanja u Fatimi cijeli svijet posvetili Bezgrješnom Srcu Marijinu. To je 31. listopada 1942. učinio Pio XII., a posvetu je 13. svibnja 1982. te ponovno 25. ožujka 1984. i 8. listopada 2000. godine, obnovio sveti Ivan Pavao II.
Papa Franjo je u listopadu 2013. također obnovio posvetu svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu te čitav svoj pontifikat posvetio Gospi od Fatime
Kako u spomenutim posvetama nije došlo do eksplicitnog spominjanja Rusije, u određenim katoličkim krugovima pojavila su se mišljenja da Gospina želja nije ispunjena na pravi način.
No upravo je sestra Lucija, jedna od troje svjedoka ukazanja, u pismu iz 1989. potvrdila da je Ivan Pavao II. – kada je 1984. na Trgu sv. Petra, u duhovnom zajedništvu s biskupima svijeta, Bezgrešnom Srcu posvetio cijeli svijet – ispunio Gospinu molbu. Prilikom objavljivanja trećeg dijela fatimske tajne 26. lipnja 2000. to je potvrdio i Vatikan.
Biskup Vlado Košić također ističe kako smatra da “kontroverze oko posvete 1984. godine nisu opravdane”, ali da se današnji čin pape Franje ipak razlikuje od dosadašnjih.
“Ova posveta razlikuje se po tome što su sada nove okolnosti koje traže veću angažiranost nas vjernika, naše molitve i duhovnu potporu osobito ukrajinskom narodu koji trpi. Ali trpi i ruski narod koji je uveden u rat i napad na Ukrajinu premda, vjerujem, većina naroda to ne želi.”
Ono što je važno, dodat će, jest “da su Fatima i Marijin poziv još 1917. – dakle u godini oktobarske revolucije koja je dovela do trpljenja milijuna ljudi – usmjereni na Rusiju kao simbol odbacivanja Boga u vrijeme zatiranja svega što je tada u Rusiji bilo sveto”.