Ovo je vrlina o kojoj možemo učiti iz primjera života sv. Patrika
Iako je 17. ožujka u svijetu još uvijek poznat kao Dan svetog Patrika, proslave se više fokusiraju na pivo i “kućne duhove” – leprekone nego na samog sveca. To je šteta jer ima mnogo pravih razloga za slavlje ovoga velikoga sveca.
Rođen u Britaniji u kasnijim godinama četvrtog stoljeća i otrgnut iz svog doma u pljački robova kao mladić, Patrick je postao jedan od najvećih misionara koje je Katolička crkva ikada upoznala. Sveti Patrik i Irska — za mnoge ljude nemoguće je zamisliti jedno bez drugog. Njegovo ime je, i uvijek će biti, povezano s obraćenjem jednog naroda. U slavnoj povijesti evangelizacije malo je svetaca moglo izreći slične tvrdnje. Mnogo je razloga da se divimo Patricku: bio je govornik ciceronskih razmjera, bio je nadaren sposobnošću podučavanja običnih ljudi neuobičajeno teškim konceptima, njegova fizička izdržljivost bila je legendarna, njegova ustrajnost nepokolebljiva, a njegova osobna svetost bila je očita svima osim onima koji je to slijepo odbijao vidjeti.
Ipak, postojao je jedan čovjek koji nije bio toliko impresioniran Patrikom, a to je bio sam svetac. Čitajući njegovo vlastito pisanje, jedna se kvaliteta možda uzdiže iznad ostalih: poniznost. Dva njegova pisana djela preživjela su iz antike: “Ispovijest” i “Pismo vojnicima Korotika”. Oba daju kratak uvid u apostola Irske njegovim vlastitim riječima. Poniznost svetog Patrika vidljiva je u njegovim spisima. Na primjer, svoju “Ispovijest” započinje riječima: “Ja, Patrik, grešnik, najjednostavniji zemljak, najmanje vjeran od svih i mnogima najprezirniji.” Čuti Patrika kako to priča, bio je spor, grešan i neprijatan. Međutim, objektivna analiza pokazuje da je on zapravo bio briljantan, svet i voljen u cijeloj naciji, piše CNA.
Patrik je volio Irce i Irci su voljeli Patrika. Voljeli su i Boga. U djelu “The Building of Christendom”, katolički povjesničar dr. Warren Carroll piše: “Irci su se, nevjerojatno, pokazali gotovo jedinstveno prijemčivima za kršćanstvo. Njihovo obraćenje… bilo je neobično brzo, neobično temeljito i nadasve mirno. … Domaće svećenstvo, druidi, bojali su se kršćanstva i suprotstavljali mu se, ali čini se da su bili gotovo bespomoćni pred njegovim brzim i postojanim napredovanjem.”
Carroll, koji je dobro poznat po svom povijesnom opažanju da “jedan čovjek može napraviti razliku”, svakako bi mogao ukazati na svetog Patrika da obrani svoju tvrdnju. Doista, Patrikovim naporima, Smaragdni je otok doživio proljeće kršćanstva. Patrikova poniznost, zajedno s njegovim povjerenjem u Božju ljubav, pokazala se snažnom kombinacijom za evangelizaciju. U svojim kasnijim godinama, Patrik se s čuđenjem i radošću mogao osvrnuti na to koliko su Irci bili željni prihvatiti kršćanstvo. On piše: “Pa kako to da u Irskoj, gdje nikada nisu imali nikakvog znanja o Bogu, nego su uvijek, do sada, njegovali idole i nečistoće, u posljednje vrijeme postaju narod Gospodnji, i nazivaju se djecom Božjom. .” Samo Božjom milošću, sigurno. Ipak, barem dio razloga za njihovo obraćenje leži u Patrikovoj vjeri, hrabrosti i poniznosti. Iako je živio prije više od 15 stoljeća, Patrik još uvijek ima lekciju koju može naučiti naš svijet danas.
Poludjeli smo u nastojanju da se proslavimo. Skloni smo sporom prepoznavanju ili zahvaljivanju drugima, ali smo munjevito brzi u isticanju vlastitih postignuća i zahtijevanju priznanja. U našem narcisoidnom svijetu selfija, naš fokus često ne uspijeva doseći dalje od dohvata ruke. Za sve to, naravno, postoji ime: oholost. Srećom, postoje načini za prevladavanje ovog poroka, a jedan od njih je razmatranje poniznosti svetog Patrika. Nakon svega što je postigao, nakon svega što je pretrpio, Patrik je osjetio da bi drugi mogli zaključiti da je on heroj. No on ih je opomenuo, uvjeravajući ih da je sve što je vrijedno truda postigao “Božji dar”. Bog želi da budemo uspješni u svom pozivu i svakom nastojanju koje izražava njegovu volju. Ali na kraju, moramo imati poniznosti da uvidimo da je svaki naš uspjeh Božji dar. Možemo odati počast svetom Patriku ako najprije prepoznamo tu činjenicu.
