Čelnici europski država izrazili su zabrinutost zbog ulaska afganistanskih tražitelja azila uslijed talibanske okupacije Kabula. Neki od njih smatraju da bi zapadne vlade na taj način lako mogle primiti teroriste pod krinkom izbjeglica, prenosi Remix.
Od Madrida do Moskve političari i državni vođe upozoravaju na opasnost primanja velikog broja tražitelja azila s područja Afganistana s argumentom da bi prirast migranata mogao povećati izglede za buduće terorističke napade na europskom tlu. Santiago Abascal, Marine Le Pen, Matteo Salvini, slovenski premijer Janez Janša i ruski predsjednik Vladimir Putin neki su od onih koji pozivaju na oprez pri primanju afganistanskih izbjeglica.
Na istu opasnost upozoravaju i Mađarska, Češka i Poljska. Sve tri zemlje jasno su naglasile da će se aktivno suprotstaviti svim pokušajima Europske unije u eventualnoj rasporedbi migranata na njihovom teritoriju.
Otkako su talibani prije otprilike tjedan dana zauzeli Kabul, u Europi raste bojazan od još jedne migrantske krize, slične onoj iz 2015. Neki stručnjaci procjenjuju da je oko 400 000 Afganistanaca već napustilo svoju domovinu i krenulo prema Europi. Drugi, poput njemačke djelatnice u humanitarnom razvoju Sybille Schnehage, procjenjuju da bi se čak 3 milijuna Afganistanaca moglo uputiti prema Europi i ondje tražiti azil u ne tako dalekoj budućnosti.
Austrija
Austrija je možda jedna od najznačajnijih među zemljama koje su se javno usprotivile primanju migranata. Konzervativno vodstvo Sebastiana Kurza ističe da je Austrija već primila 44 000 Afganistanaca i da ne želi primiti više od toga.
“Ova skupina prijestupnika, u usporedbi s drugima, zadaje nam mnogo ozbiljnog posla”, kazao je 2018. čelnik policijske uprave Gornje Austrije Andreas Pils. Sebastian Kurz je za medije izjavio kako je Austrija “već primila preko 40 000 Afganistanaca u posljednjih nekoliko godina. Jedna smo od zemalja s najvećim afganistanskim zajednicama.”
Kasnije je objavio kako “postoje veliki problemi s njihovom integracijom u društvo i stoga se protivimo daljnjem primanju migranata iz Afganistana”.
Podsjetimo da je Austrija posljednjih godina postala poprište ozbiljnih zločina u koje su bili uključeni afganistanski migranti. Nedavno je skupina Afganistanaca – koji su trebali ranije biti deportirani, ali su ostali u Austriji – silovala i ubila 13-godišnju djevojčicu u Beču. To je samo jedno od brojnih zlodjela počinjenih u Austriji od strane migranata, poput ubojstva 2018. godine, kada je 17-godišnji afganistanski migrant usmrtio 16-godišnju Austrijanku. Ranije iste godine jedan je Afganistanac nožem usmrtio vlastitu sestru, dok je drugi hladnim oružjem teško ranio četvero ljudi na ulicama Beča.
Slovenija
Slovenski premijer Janez Janša tijekom vikenda je upozorio Europsku uniju na ponavljanje pogrješaka iz 2015., koje su dovele do velike migrantske krize u toj zemlji.
“Nećemo dopustiti da se ponove strateške pogrješke iz 2015. Pomoći ćemo samo onima koji su pomogli nama tijekom misije NATO-a i zemljama članicama Europske unije koje štite naše vanjske granice”, objavio je Janša na društvenim mrežama.
Janša je kasnije dodatno naglasio da europski narodi ni u kojem smislu nisu obvezni pružiti pomoć tražiteljima azila koji su odlučili napustiti vlastitu domovinu i uputili se prema Zapadu.
“Ako se žene mogu organizirati u borbi protiv Talibana, onda bi to trebali i muškarci. EU i Slovenija nemaju obvezu pomoći ili financirati sve izbjeglice na svijetu, umjesto da brane vlastitu zemlju”, dodao je.
Višegradska četvorka
Kao što su to i ranije činili, Mađarska, Češka i Poljska uputile su jasnu poruku da ne u svoje krilo ne kane primati migrante iz zemalja čija je kulturološka pozadina strana Europi.
“Ne prihvaćamo očekivanja, inicijative i pozive prema kojima bi Mađarska bez ikakvog ograničenja trebala primiti bilo koga tko želi napustiti Afganistan u ovim teškim danima i tjednima”, poručio je prošlog tjedna mađarski državni tajnik pri ministarstvu vanjskih poslova i trgovine, Levente Magyar.
Italija i Španjolska
Santiago Abascal i Matteo Salvini, čelnici španjolske stranke Vox i talijanske Lige, izrazili su sličnu zabrinutost zbog primanja velikog broja afganistanskih izbjeglica koji nisu pomagali EU i NATO-u u mirovnim misijama u Kabulu tijekom protekla dva desetljeća.
“Afganistance koji bježe od talibanske strahovlade trebaju primiti njima susjedne muslimanske zemlje. Iako će progresivni političar sada tvrditi da Europljani trebaju plaćati posljedice njihovih pogrješaka i izdaha”, napisao je Abascal.
Bivši talijanski ministar unutarnjih poslova i čelnik stranke Liga Matteo Salvini izjavio je kako bi radije razmatrao pripuštanje nekih tražitelja azila iz Afganistana u Italiji. Prije svega se radi o ženama i djeci koja se nalaze u opasnosti. Međutim, snažno se protivi otvaranju talijanskih granica tisućama ‘potencijalnih terorista’.
“Afganistan: humanitarni koridori za žene i djecu u opasnosti – svakako da. Otvorena vrata tisućama muškaraca, uključujući potencijalne teroriste? Apsolutno ne”, poručio je Salvini.
Ni on niti Abascal trenutno ne drže vlast u svojim zemljama, dok su vladajući u Španjolskoj i Italiji dali do znanja da planiraju primati afganistanske migrante.
Francuska
Čelnica francuske stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen jednako je izrazila duboku zabrinutost da mi novi migrantski val mogao dovesti do povećanja rizika od terorističkih napada. “Nema sumnje da će ova situacija dovesti do povećanog rizika od napada na naše zemlje i novih valova imigracije”, kazala je.
Obrušila se i na Bidenovu nekompetentnost u operacijama na Bliskom istoku. “SAD pod Bidenovom administracijom pokazuje da nisu sposobni braniti, a stoga niti predstavljati interese slobodnoga svijeta”, dodala je Le Pen. Bojazan da bi velika migrantska kretanja Afganistanaca mogla postati trojanski konj terorizma nije ograničena samo na Europsku uniju.
Le Pen nije na vlasti i premda je Macron poručio da nije voljan primiti ‘neograničeni broj’ migranata, postoje znakovi da će Francuska primiti neke od njih. Gradonačelnici velikih urbanih sredina izrazili su voljnost za primanje afganistanskih migranata.
Rusija
Tijekom sastanka s predstavnicima stranke Jedinstvena Rusija koji je održan tijekom vikenda, ruski predsjednik Vladimir Putin naglasio je da radikalni islamistički teroristi lako mogu imati koristi od priljeva afganistanskih migranata. Poručio je da Rusija “ne želi ove elemente iz Afganistana niti iz bilo koje druge zemlje”.
“Ne želimo da se u Rusiji ponovno pojave militanti pod krinkom izbjeglica. Učinit ćemo sve, napose komunicirajući s našim zapadnim partnerima, kako bismo osigurali stabilnost u Afganistanu. Ali ne želimo ni na koji način ponoviti situaciju iz 1990.-ih i ranih 2000.-ih”, rekao je Putin.
