U Hangzhouu su propagandni radnici u danonoćnim smjenama pisali izvještaje opisujući kako osiguravaju da ljudi ne vide ništa što bi se kosilo s umirujućom porukom Komunističke partije: da je virus čvrsto pod kontrolom
U ranim satima 7. veljače snažni kineski cenzori interneta doživjeli su nepoznatu i duboko uznemirujuću senzaciju. Osjećali su da gube kontrolu. Vijest da je od COVID-19 preminuo Li Wenliang, liječnik koji je upozorio na neobično novo izbijanje virusa, a kojemu je istodobno policija prijetila, rapidno se proširila medijskim prostorom. Tuga i bijes procurili su društvenim mrežama, a ljudima u zemlji i inozemstvu Wenliangova smrt pokazala je strašnu cijenu instinkta kineske vlade za suzbijanje neugodnih informacija Ipak, cenzori su odlučili udvostručiti svoje napore. Upozoravajući na “neviđeni izazov” koji je smrt liječnika Wenlianga postavila te “efekt leptira” koji je možda započeo, dužnosnici su se potrudili potisnuti neugodne vijesti i povratiti pozitivni narativ.
Zaključci su to udruge ProPublica i New York Timesa koji su u svom istraživanju pregledali tisuće tajnih direktiva i ostalih dokumenata koji su procurili u javnost kako bi doznali što se događalo u kineskim medijima u vrijeme samog početka širenja bolesti prouzročene virusom SARS-CoV-2. Iznimno su detaljno razotkrili sustave koji su kineskim vlastima pomogli da oblikuju mišljenje putem interneta tijekom pandemije. Naložili su portalima da ne šalju notifikacije upozoravajući čitatelje na njegovu smrt. Društvene platforme trebale su postupno uklanjati njegovo ime s popularnih stranica te su aktivirali lažne internetske komentatore da preplave društvene stranice. Naredbe su bile među tisućama tajnih vladinih direktiva i drugih dokumenata koje su pregledali The New York Times i ProPublica.
U vrijeme kada digitalni mediji produbljuju društvene podjele u zapadnim demokracijama, Kina manipulira internetskim diskursom kako bi provodila samo agendu Komunističke partije. Kako bi scenski upravljale onim što se početkom ove godine pojavilo na kineskom internetu, vlasti su izdale stroge zapovijedi o sadržaju i tonu izvještavanja, platile tzv. trolovima da preplavljuju društvene medije i rasporedile sigurnosne snage kako bi prigušile nesankcionirane glasove. Iako Kina ne krije da vjeruje u krute internetske kontrole, dokumenti pokazuju koliko je napora iza kulisa uloženo u održavanje “čvrstog stiska”. Potrebna je ogromna birokracija, vojske ljudi, specijalizirana tehnologija privatnih dobavljača, stalno praćenje digitalnih vijesti i platformi društvenih medija – i, vjerojatno, puno novca. Potrebno je puno više od pukog prekidača da biste blokirali određene nepoželjne ideje, slike ili vijesti. Kinesko obuzdavanje informacija o izbijanju virusa počelo je početkom siječnja, prije nego što je novi koronavirus uopće bio definitivno identificiran, pokazuju dokumenti.
Budući da se infekcija koronavirusom počela rapidno širiti nekoliko tjedana kasnije, vlasti su zaustavile sve što bi potencijalno Kinu moglo baciti u “negativno“ svjetlo. Sjedinjene Države i druge zemlje mjesecima su optuživale Kinu da pokušava sakriti opseg izbijanja u ranoj fazi. Možda nikada neće biti jasno bi li slobodniji protok informacija iz Kine spriječio da se epidemija pretvori u globalnu zdravstvenu katastrofu. No, dokumenti pokazuju da su kineski dužnosnici pokušali usmjeriti narativ ne samo kako bi spriječili paniku i razotkrivanje štetnih netočnosti na domaćem terenu, već su željeli virus prikazati manje ozbiljnim, a vlasti – sposobnijima, prenosi Net.hr.
Dokumente je The Timesu i ProPublici podijelila hakerska skupina koja sebe naziva CCP Unmasked. Times i ProPublica neovisno su provjerili autentičnost mnogih dokumenata, od kojih je neke zasebno pribavio China Digital Times, web stranica koja prati kinesku cenzuru na internetu. „Kina ima politički oružani sustav cenzure; pročišćen je, organiziran, koordiniran i podržan državnim resursima ”, rekao je Xiao Qiang, znanstvenik u Školi informacija na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley i osnivač China Digital Timesa. “Također imaju snažan aparat za konstruiranje naracije i usmjeravanje na bilo koju metu s ogromnim razmjerima.
Ovo je ogromna stvar”, dodao je. “To nema nijedna druga zemlja.” Kineski glavni čelnik Xi Jinping stvorio je Kinesku upravu za kineski prostor (engl. “Cyberspace Administration of China”, CAC) 2014. godine kako bi centralizirao upravljanje internetskom cenzurom i propagandom, kao i drugim aspektima digitalne politike. CAC-ova kontrola koronavirusa započela je u prvom tjednu siječnja. Direktiva agencije naložila je da web stranice s vijestima koriste samo vladin objavljeni materijal i da ne povlače nikakve paralele sa smrtonosnim izbijanjem SARS-a u Kini i drugdje koje je započelo 2002. godine, čak i dok je Svjetska zdravstvena organizacija primjećivala sličnosti. Početkom veljače, sastanak na visokoj razini koji je vodio Xi pozvao je na strože upravljanje digitalnim medijima, a uredi CAC-a u cijeloj zemlji krenuli su u akciju.
Direktiva u provinciji Zhejiang, čiji je glavni grad Hangzhou, kaže da bi agencija trebala ne samo kontrolirati poruku u Kini, već i nastojati “aktivno utjecati na međunarodno mišljenje”. Agencijski radnici počeli su dobivati upute o tekstovima koje su trebali promovirati na lokalnim vijestima i društvenim mrežama. Direktive su precizirale koje poveznice trebaju biti na početnim zaslonima web stranica s vijestima, koliko sati trebaju ostati na mreži, pa čak i koji bi se naslovi trebali pojaviti podebljanim slovima.
Internetska izvješća trebala bi predstavljati herojske napore lokalnih medicinskih radnika upućenih u Wuhan, kineski grad u kojem je virus prvi put prijavljen, kao i vitalni doprinos članova Komunističke partije, navodi se u naredbi agencije. Naslovi se trebaju kloniti riječi “neizlječivo” i “fatalno”, navodi se u jednoj direktivi, “kako bi se izbjeglo izazivanje društvene panike.” Prilikom pokrivanja ograničenja kretanja i putovanja, riječ “zaključavanje” ne smije se koristiti. Višestruke direktive naglašavale su da se “negativne” vijesti o virusu ne smiju promicati. Novinskim vijestima rečeno je da ne puštaju izvještaje o donacijama i kupnjama medicinskih potrepština iz inozemstva. Uputa je bila “Izbjegavajte davati lažni dojam da se naša borba protiv epidemije oslanja na strane donacije“. Smrt liječnika u Wuhanu, Lija Wenlianga, izazvala je buru osjećaja kod građana te je prijetilo da će se društvene mreže istrgnuti iz kontrole CAC-a. Agencija nije imala drugog izbora nego dopustiti izražavanje tuge, iako samo do određene točke.
Ako je netko senzacionalizirao priču kako bi generirao internetski promet, s njihovim bi se računom trebalo postupati “strogo”, kaže se u jednoj direktivi. Dan nakon Lijeve smrti, direktiva je uključila uzorak materijala za koji se smatralo da “koristi ovaj incident za pobuđivanje javnog mnijenja”: videointervju u kojem se Lijeva majka sa suzama prisjeća svog sina. Nadzor nije popustio ni u danima koji su slijedili. Lokalni uredi trebali su obratiti posebnu pozornost na objave sa slikama svijeća, ljudima koji nose maske, potpuno crnom slikom ili drugim naporima da incident eskalira.
U Hangzhouu su propagandni radnici u danonoćnim smjenama pisali izvještaje opisujući kako osiguravaju da ljudi ne vide ništa što bi se kosilo s umirujućom porukom Komunističke partije: da je virus čvrsto pod kontrolom. Dužnosnici u jednom okrugu izvijestili su da su zaposlenici objavili mrežne komentare koji su pročitani više od 40.000 puta, “učinkovito uklanjajući paniku stanovnika grada”. Istraživači su procijenili da stotine tisuća ljudi u Kini honorarno radi na objavljivanju komentara i dijeljenju sadržaja koji jačaju državnu ideologiju, piše ProPublica. Mnogi od njih su zaposlenici niske razine u vladinim odjelima i stranačkim organizacijama. Sveučilišta su za taj zadatak angažirala studente i nastavnike, a lokalne vlasti održale treninge.
www.medjugorje-news.com/vecrnji.hr
