Nadbiskup Gallagher: Zapad možda propada i Europa je u krizi ali Crkva će se ponovno uzdići
Govoreći o protukršćanskim progonima diljem svijeta danas, Gallagher je rekao kako se Crkva katkada čini plahom, ali “reagirali smo snažno, iako ne javno. To je uvjetovano potrebom da se ne stvori dojam kako Crkva potpiruje sukob civilizacija, što je teza koju su neki pokušali raširiti”
Nadbiskup Paul Richard Gallagher, vatikanski “ministar vanjskih poslova”, rekao je kako je “legitimno” govoriti o dekadenciji i propasti Zapada, no da je on optimističan te vjeruje kako propast nije ireverzibilna, piše Crux.
“Prepoznajem kako je legitimno govoriti o dekadenciji i propasti Zapada”, rekao je Gallagher talijanskom magazinu Le Sfide, “ali iskreno, ne dijelim to mišljenje jer imam nadu i vjeru, optimističan sam te držim kako se, uz pravu predanost, ponovno možemo uzdići”.
Jedan od razloga zašto je “oprezno optimističan”, rekao je Gallagher, jest zato što se po prvi puta u stotinu godina Europa i Zapad suočavaju s ogromnim izazovom kakav predstavlja pandemija koronavirusa, a koja nas ujedinjuje s ostatkom svijeta.
“I mi se, dakle, suočavamo s onime što su mnogi narodi, u Aziji i Africi, iskusili mnogo puta kroz godine”, istaknuo je. “Pandemija nam prije svega predstavlja izazov po pitanju naše čovječnosti, po pitanju svega u što vjerujemo. Ona je izazov za naše sustave, naše vlade, naše društvene i ekonomske strukture. Ona je, paradoksalno, iskustvo koje nam možemo pomoći u ocjenjivanju naših prioriteta i promišljanju o smjeru našega društva. Ako postoji propast, ona nije ireverzibilna. Možemo preokrenuti taj trend, suočimo li se sa stvarnošću”.
Engleski nadbiskup služi kao tajnik za državne odnose u Tajništvu Svete Stolice od 2014. godine. Govoreći o protukršćanskim progonima diljem svijeta danas, Gallagher je rekao kako se Crkva katkada čini plahom, ali “reagirali smo snažno, iako ne javno. To je uvjetovano potrebom da se ne stvori dojam kako Crkva potpiruje sukob civilizacija, što je teza koju su neki pokušali raširiti”.
Gallagher je rekao kako mnoge države oklijevaju prihvatiti činjenicu o progonima kršćana.
“Takvo ponašanje uvjetovano je različitim razlozima na Zapadu, gdje postoji tendencija da se o problemu progona govori općenito, kao o progonjenim vjerskim manjinama a ne kršćanima, pa i iz razloga kako bi se izbjeglo odmazdu”, istaknuo je.
Ipak, Gallagher je spomenuo “porast osjetljivosti” po pitanju progonjenih kršćana, s nekoliko državnih vlasti, uključujući talijansku i mađarsku, koje pokreću inicijative za podršku progonjenim kršćanima.
Prema Gallagheru, Sveta Stolica uvijek je otvorena za dijalog s mnogim narodima i međunarodnim organizacijama, ostajući vjernom crkvenim vrijednostima.
“Jesmo i želimo biti otvoreni za druge, ali često su drugi ti koji žele od nas da budemo dosljedni sebi samima”, rekao je, podsjećajući na izjavu Mahatme Gandhija, koji je jednom ustvrdio: “Ne mrzim kršćane, ali ne cijenim to što nisu vjerni Kristu”.
Nije to samo pitanje nebivanja vjernim, dodao je Gallagher, nego i izostanka dosljednosti: “Muslimanu nije problem klečati na aerodromu Fiumicino kako bi se pomolio, ali kršćanin, katolik, dvaput će promisliti prije nego što će se prekrižiti, gdjegod se nalazio. Nije riječ o bivanju odvažnim, nego onime što jesmo. Moramo se zapitati tko smo mi, tko želimo biti i što je ono što nam je doista važno”.
Gallagher je dodao kako Zapad mora biti otvoren učenju od Istoka, čak i od onih sustava “koje isprva ne simpatiziramo”, kao što je Kina.
“Ali jedan od njihovih ciljeva eliminacija je ekstremnog siromaštva”, upozorio je. “23. studenog 2020., kineska vlast obznanila je kako je već iskorijenila ekstremno siromaštvo. To je ambiciozan projekt. Možemo kritički analizirati i raspravljati o mnogim aspektima toga područja, ali ne možemo ispustiti taj cilj iz vida”.
Kina, ustanovio je, ima snažnu percepciju siromaštva kao društvenog skandala, a Zapad, sa svim svojim programima i politikama, često zaboravlja tu dimenziju, i dosada nije bio u stanju riješiti taj problem.
“Dakle, pomirili smo se s time”, rekao je Gallagher. “Možda će uvijek biti siromaštva. Ali bilo bi barem korisno pitati se kako eliminirati siromaštvo ili smanjiti ekonomske i društvene nejednakosti koje su u posljednjim desetljećima dramatično porasle”.
Priznajući kako nije uvijek razumio ideju pape Franje o Trećemu svjetskom ratu koji se vodi u dijelovima, nadbiskup je rekao kako, ako se svijet ne ujedini kako bismo “riješili neke konflikte, ako ne budemo radili na porastu razumijevanja, kako bismo bili tolerantniji spram raznolikosti postojećih političkih i upravljačkih sustava, vjerujem kako ćemo se suočiti s nečim ozbiljnim i istinski groznim”.
Govoreći o tim izazovima, spomenuo je potrebu za brigom o stvorenom, očekujući kako će nadolazeći summit Ujedinjenih naroda u Glasgowu kasnije ove godine biti odlučan po tom pitanju.
“Moramo se promijeniti”, rekao je Gallagher.
“Koliko plastičnog otpada proizvodimo svaki dan?” zapitao se. “Živim sam i, zastanem li na trenutak, spoznajem impresivnu količinu otpada koju proizvodim! Bez opće svijesti, milijuni tona otpada završit će u rijekama, morima i oceanima. Zato je potrebno raditi na tome da svatko djeluje razumno, uzimajući u obzir da svaka ljudska aktivnost ima utjecaj na prirodu i samim time na samo naše postojanje”.
