Nadbiskup Cavalli: Središte međugorske duhovnosti jest susret s Gospodinom Isusom Kristom do kojeg vodi Djevica Marija
Duhovni fenomen Međugorja traje već više od četiri desetljeća i opća Crkva ga od početka s pozornošću prati. U svibnju 2019. papa Franjo je službeno odobrio hodočašća u Međugorje, a ranije je imenovan i posebni apostolski vizitator za župu Međugorje, a značenje i povod ovih odluka za Svjetlo riječi komentirao je apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, s kojim je razgovarao dr. sc. fra Vili Radman.
”Papa Franjo je, videći mnoštvo hodočasnika koji dolaze u ovo sveto mjesto, u svibnju 2019. godine savjetovao biskupe i svećenike da službeno prate hodočašća, kako bi se olakšao ovaj proces molitve i obraćenja. Prethodno je sveti Otac smatrao prikladnim odrediti za Župu Međugorje Apostolskog Vizitatora s posebnom ulogom, s poslanjem prepoznati i ostvariti prikladne pastoralne inicijative”, kazao je nadbiskup Cavalli, a u intervjuu se konstatira kako ”duhovni intenzitet Međugorja ne slabi: dapače, po broju i sastavu hodočasnika čini se da je ojačao i zadobio globalne dimenzije” pa je mons. Cavalli opisao Međugorje danas.
”Povratak vjeri s uvjerenjem, istinsko obraćenje srca, usrdna molitva, postovi i trajni poziv na mir: to je stvarnost Međugorja. Obraćenja su brojna, čest je povratak na sakramentalnu praksu (Euharistija i Sakrament pomirenja), brojna su duhovna zvanja – svećenički poziv, redovnički poziv i poziv na brak: ovo su evanđeoski plodovi Međugorja”, kazao je mons. Cavalli, a uz ispovijed, jedna od najčešćih duhovnih poruka koje se mogu danas susresti u Međugorju jest poziv na molitvu i obraćenje.
”Središte međugorske duhovnosti jest susret s Gospodinom Isusom Kristom. Djevica Marija prati vjernike do ovog susreta. Upravo na ovaj način se odvija molitva koju svaku večer moli kršćanska zajednica okupljena u Međugorju. Počinje se s molitvom krunice, s Marijom koja nas vodi do susreta s Isusom; zatim se slavi Euharistija, susret s Isusom, temeljna točka kršćanske vjere; zatim se ovaj susret nastavlja u Euharistijskom klanjanju.
Vjernici rado sudjeluju u molitvi, kao što se i rado penju na Brdo ukazanja u zajedništvu s Djevicom Marijom i na brdo Križevac razmatrajući Isusov život. Nakon ovih intenzivnih sati molitve i razmatranja, kao normalna posljedica, rađa se želja i volja obnoviti vlastiti život u Sakramentu pomirenja.
Na taj način, vjernici se vraćaju svojim domovima, u stvarnost svakodnevice, ispunjeni milošću i nadom, i u svojim župama surađuju sa župnikom u različitim službama, i traže da mogu moliti krunicu prije svete Mise, kao i ponekad ostati u klanjanju Presvetom Sakramentu nakon Euharistije. Tako se rađaju molitvene skupine koje se nazivaju „međugorskim”, kazao je nadbiskup Cavalli pa zaključio: ”Ovo je Međugorje u današnjem svijetu: povratak vjeri, istinsko obraćenje, molitva, post i trajni poziv na mir. Tako živi kršćanin u svijetu”.
