Mons. Vlado Košić o međugorskom fenomenu: “Ono što je rečeno u Zadru, nije rečeno kao konačna istina”
“Neka se čuje što više mišljenja. Ono što je rečeno u Zadru, nije rečeno kao konačna istina, možda će se za deset godina nešto drugačije moći reći”, kazao je biskup Košić o Zadarskoj izjavi Biskupske konferencije Jugoslavije te svim sudionicima Kongresa zaželio plodonosan rad.
Četrnaesti mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”, koji organizira Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija PAMI i Župa sv. Jakova Međugorje otvoren je 7. listopada u Međugorju, a trajat će do 9. listopada, piše Radiopostaja Mir Međugorje.
“Radosni smo jer smo uspjeli organizirati jedan u mariološko-marijanski nacionalni kongres, jer je to bila i ideja ranijih voditelja Hrvatskog mariološkog instituta (HMI). U Međugorju se doista ostvaruje nova evangelizacija, taj urgentni poziv koji suvremene pape upućuju Crkvi u današnjem svijetu. Nova evangelizacija se u Međugorju događa na raznim razinama i načinima, kako ćemo vidjeti iz vrlo raznolikih tema iz naših preko 20 izlaganja”, kazala je s. Valerija Kovač, tajnica Hrvatskog mariološkog instituta i profesorica na KBF-u u Zagrebu, koja je pozdravila i apostolskog vizitatora za župu Međugorje nadbiskupa Aldu Cavallija, mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića, sisačkog biskupa Vladu Košića te brojne druge goste, kao i domaćine međugorskog župnika fra Zvonimira Pavičića i predstojnika HMI fra Ivana Karlića.
“Ovaj će Kongres nastojati rasvijetliti i nastojati promatrati međugorski fenomen u duhu nove evangelizacije. Kad Crkva i pape govore o novoj evangelizaciji, onda uvijek naglašavaju nužnost da Crkva najprije evangelizira samu sebe. Stoga je nužan jasan, proročki, kritički i otvoren govor i pristup svim fenomenima s kojima se Crkva susreće. Iako Crkva u zadaći evangelizacije promišlja još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća sveti Ivan Pavao II. u svojim dokumentima sve češće rabi pojam nova evangelizacija. On će prigodom slavlja, u svojim govorim i dokumentima i osobito o 500. obljetnici početka evangelizacije 1983. godine na neki način definirati novu evangelizaciju.
Ona nije nova s obzirom na sadržaj, ali je nova u svojoj gorljivosti, u svojim metodama i u svojem izrazu, kako kaže Papa. Stoga uvijek treba imati na umu da je jezgra života Crkve, samim time i nove evangelizacije, ljepota spasonosne Božje ljubavi koja se objavila u umrlom i uskrslom Kristu kako će reći papa Franjo u pobudnici Radost evanđelja”, kazao je mons. Palić dodajući na kraju svoga govora kako je zadaća teologa “jasnoća u promišljanju, preciznost u izražavanju i otvorenost Duhu Božjemu i suglasju s učiteljstvom Crkvu”, te je zazvao Mariju da nam pokaže pravi put do svoga Sina Isusa Krista, da nas uči poniznosti, poslušnosti i otvorenosti Božjem Duhu.
Nekadašnji predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta, a sada zamjenik predstojnika sisački biskup mons. Vlado Košić u svom obraćanju kazao je kako učiteljstvo uči, a teolozi proučavaju.
“Ovo je skup teologa, onih koji proučavaju pa neka se proučava i neka se dođe do nekih spoznaja neka se ovaj fenomen proučava sa što više aspekata s različitim mjerilima pristupima. Neka se čuje što više mišljenja. Ono što je rečeno u Zadru, nije rečeno kao konačna istina, možda će se za deset godina nešto drugačije moći reći”, kazao je biskup Košić o Zadarskoj izjavi Biskupske konferencije Jugoslavije te svim sudionicima Kongresa zaželio plodonosan rad.
Dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. Josip Šimunović, jedan od predavača, također, je pozdravio i zahvalio organizatore i sudionike Kongresa, goste, domaćine… Prisjetio se i svog prvog dolaska u Međugorju.
“Bio sam s prijateljima, bogoslovima i jednim svećenikom bio na svetoj misi. Nakon toga smo prošetali, izmolili krunicu… Tišina oko nas, hod po hercegovačkom kamenu, predivno nebo iznad nas sa zvijezdama i mjesecom te molitva svete krunice u pravilnom ritmu omogućili su uspomenu koje nikad neće izblijediti. Još sam nekoliko puta dolazio u Međugorje i svakim se dolaskom doživjelo nešto novo. Međugorje govori i poručuje, Međugorje daje i potiče. Međugorje je više od mjesnog fenomena i čvrsto je pozicionirano na karti svijeta, stoga sam posve uvjeren da će se sigurno nešto novo doživjeti i sljedećih dana tijekom ovoga Kongresa”, kazao je prof. Šimunović.
“Radosni smo što vas možemo pozdraviti i ugostiti u ime naše župe. Poznato je da kroz Međugorje godišnje prođe dva do tri milijuna hodočasnika. U ovoj župi nude se mnogi aspekti evangelizacije. Ovdje se svakodnevno susreće s hodočasnicima, s njima se razgovara, ispovijeda ih se, održavaju se kateheze, moli se, slave se sakramenti i odavde se nosi poruka mira u svijet, ali i nužnost života s Bogom. U svijetu postoje mnogi centri i organizacije koje su povezane s Međugorjem, a svrha im je evangelizirati i proširiti radosnu vijest. Radosni smo što pored hodočasnika možemo u Međugorju pozdraviti i vas teologe, znanstvenike koji ćete o svemu ovome promišljati.
Nadam se da će boravak ovdje biti ugodan i lijep, a da će ovi susreti i razgovori biti na korist i izgradnju, ne samo nam, nego i čitavoj Crkvi”, kazao je fra Zvonimir Pavičić, a potom je predstojnika HMI prof. dr. Ivan Karlić predstavio rad Hrvatskog mariološkog instituta te otvorio 14. Mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”.
“Mi ne želimo reći pro ili contra niti je to naša zadaća. Niti je to naša zadaća, niti je zadaća Instituta, nego mi želimo produbiti ono što nam Međugorje kaže i u čemu nam može pomoći. Vjerujem da nam je svima isti cilj, zato mi je posebno drago što smo uspjeli doći u Međugorje. Želio bih da nas sve vodi iskreno htijenje da ne samo iznesemo na vidjelo bogatstvo mariološke baštine vezane uz Međugorje, nego da obogatimo mariološko-marijansko promišljanje koje će nadahnjivati i teologe, ali i sve katoličke vjernike na još zauzetiju vjernost Bogu, vjernost Majci Božjoj, vjernost crkvi i dakako vjernost našem hrvatskom narodu”, kazao je prof. dr. Ivan Karlić, a potom su uslijedila izlaganja sudionika.
