Istraživanje je pokazalo da astma bitno ne povećava rizik od teškog oblika covida.
Sama astma nije rizični čimbenik za hospitalizaciju ili teže obolijevanje od COVID-19, a ljudi kod kojih je astma izazvana alergijama mogli biti zapravo imati manji rizik, pokazuje novo istraživanje predstavljeno na godišnjem virtualnom sastanku Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju. Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford pratili su 5596 pacijenata koji su bili pozitivni na COVID-19 od ožujka do rujna 2020.
Od tog broja, 11 posto je hospitalizirano, uključujući 100 pacijenata s astmom. Nakon što su razmotrili druga medicinska stanja pacijenata koja se povezuju s težim obolijevanjem od covida-19, među kojima su visoki tlak, bolesti srca, dijabetes i pretilost, “astma više nije bila rizični čimbenik za hospitalizaciju”, rekla je dr. Lauren Eggert.
Među pacijentima koji su bili hospitalizirani, astma nije bila značajno povezana s težinom bolesti, kazala je. Znanstvenici su također otkrili da je kod pacijenta s alergijskom astmom gotovo upola manja vjerojatnost da će ih trebati hospitalizirati u usporedbi s pacijentima s drugim vrstama astme. Moguće objašnjenje, rekla je Eggert, je to da kod alergijske astme imunološki sustav smanjuje proizvodnju proteina ACE2 na staničnim površinama koje su glavna ulazna točka za koronavirus.
Opservacijske studije pokazuju da nedostatak vitamina D povećava rizik od akutne infekcije dišnoga sustava. Uz to, iako pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2 traje tek godinu dana, sve je više podataka koji ukazuju da vitamin D može smanjiti rizik od infekcije virusom SARS-CoV-2, smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19 te poboljšati ishod bolesti.
Kako to objasniti? Praktično sve stanice uključene u urođeni i stečeni imuni odgovor na virus posjeduju receptor za vitamin D, a gotovo sve mogu i autonomno aktivirati vitamin D koji onda djeluje povratno na stanicu koja ga je aktivirala (autokrino) i na stanice u blizini (parakrino). U osoba s nedostatkom vitamina D smanjeno je stvaranje antivirusnoga čimbenika katelicidina, što povećava sklonost infekciji. Vitamin D iskazuje zaštitni učinak na epitelnu barijeru pluća jer je bitan za sazrijevanje i očuvanje integriteta alveolarnoga epitela čovjeka djelujući na više od 600 gena.
Ukratko, mehanizmi obrane od respiratornih virusa, uključujući i virus SARS-CoV-2, koji su pod utjecajem aktivnoga oblika vitamina D uključuju: poticanje stvaranja antivirusnoga proteina respiratornoga epitela koji može smanjiti opterećenje virusom, čuvanje integriteta respiratornoga epitela kroz učvršćivanja uskih spojeva između stanica, poticanje urođenoga imunog odgovora na virusnu infekciju, smanjenje prekomjernoga stvaranja proupalnih citokina i pojačano stvaranje protuupalnih citokina omogućavajući uravnotežen imuni odgovor na infekciju.
www.medjugorje-news.com vecernji.ba
