Sveti Ćiril i Metod: braća koja su Slavenima donijela Evanđelje i postala suzaštitnici Europe
Danas Crkva slavi svetu braću Ćirila i Metoda, velike misionare, apostole Slavena i suzaštitnike Europe. Njihovo poslanje obilježilo je povijest slavenskih naroda jer su naviještali Evanđelje na jeziku koji je narod mogao razumjeti, stvorili pismo za slavenski jezik i otvorili put bogoslužju na staroslavenskom.
Konstantin je po završetku studija zaređen za svećenika te je postavljen za carskog knjižničara. Međutim, nezadovoljan životom na dvoru, ubrzo se povukao u samostan. Iz samostana su ga pozvali da predaje filozofiju i povjerili mu ulogu carskog poslanika na dvoru kalifa u Bagdadu. Promjene na dvoru dovele su do pada njihova zaštitnika.
Metodije je napustio svoju službu te je postao monah, a ubrzo mu se u samostanu pridružio i Konstantin. Novi car uskoro je braću poslao na misiju među Kazarima ili Hazarima, narodom na obalama Crnoga mora. Za misije su na Krimu pronašli tijelo svetoga pape Klementa i ponijeli ga sa sobom. Po uspješno obavljenom zadatku, ponovno su se povukli u samostan.
Ali nije im bilo suđeno dugo uživanje u samostanskom miru. Moravski knez Rastislav uputio je poslanstvo u Carigrad, tražeći da mu car pošalje misionare koji bi narodu naviještali Evanđelje na slavenskom jeziku. Time se htio osloboditi zapadnih misionara i njihovih pretenzija na njegovu državu. Car se umah sjetio Konstantina i Metoda koji su, s obzirom da su bili iz Soluna, dobro poznavali slavenski jezik okolnih krajeva.
Konstantin, monaškim imenom Ćiril, prije polaska je na najprije stvorio pismo za slavenski jezik, a zatim s grčkog jezika na slavenski preveo osnovne liturgijske knjige. Ćiril i Metod su u pratnji nekolicine učenika 863. pošli u Moravsku. Ondje su počeli s misionarskom djelatnošću, propovijedajući i dalje prevodeći crkvene tekstove na slavenski jezik. Na uspjehu im je zamjerio franački kler, koji je Moravsku smatrao svojim misionarskim područjem, pa su ih tužili Rimu.
Braća su pošla u Rim opravdati se, noseći sa sobom relikvije svetog Klementa. Papa Hadrijan II. svečano ih je primio i blagoslovio njihov rad i uporabu staroslavenskog jezika u bogoslužju. Metod je ondje zaređen za svećenika. Ćiril se u Rimu teško razbolio te je ondje i umro. Pokopan je u bazilici svetog Klementa, u kojoj i danas počiva.
Metod se vratio u Moravsku, ali je uskoro imenovan nadbiskupom Sirmija i papinskim legatom. U Moravskoj je došao u sukob s okolnim franačkim biskupima, koji su ga na neko vrijeme i zatočili. Umro je 885., a naslijedio ga je učenik Gorazd. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Svetu braću suzaštitnicima Europe.
