Sveta Elizabeta iz Schönaua: Benediktinka i mističarka koja je viđenja pretočila u knjige
Sveta Elizabeta iz Schönaua bila je benediktinka, mističarka i spisateljica koja je svojim viđenjima i duhovnim djelima ostavila snažan trag u srednjovjekovnoj pobožnosti. Rođena je 1129. godine u Bonnu, u plemićkoj obitelji, a već kao djevojčica predana je na odgoj u benediktinski samostan.
Ondje je pronašla svoj duhovni dom i odlučila postati redovnica. Nakon godina redovničkog života, bolesti i trpljenja, prema predaji je primila mistična iskustva koja je zapisala u svojim djelima, među kojima se posebno ističu Knjige viđenja.
Danas je sv. Elizabeta iz Schönaua, benediktinka. Rođena je 1129. godine u plemićkoj obitelji u Bonnu. S 12 godina roditelji su je dali u benediktinski samostan na odgoj, a njoj se tamo toliko svidjelo da je i sama poželjela postati redovnicom.
Deset godina nakon što je položila redovničke zavjete, postala je magistra u samostanu. Preboljela je tešku bolest u kojoj je mnogo trpjela, pa je kao nagradu od Boga dobila mistična iskustva i viđenja.
Na nagovor brata Egberta, svoja je viđenja opisala u tri Knjige viđenja. Te su se Knjige viđenja raširile, posebice u srednjem vijeku. Mnogi su rukopisi o tim knjigama očuvani sve do danas. Napisala je i Knjigu Božjih putova. U djelu Viđenja o uskrsnuću Blažene Marije Djevice opisala je uznesenje Blažene Djevice na nebo. Elizabetino djelo Knjiga objava o svetoj vojsci kelnskih djevica – govori o sv. Uršuli i 11.000 djevica-mučenica. To djelo nije povijesno utemeljeno, ali uvelike je pridonijelo proširenju legende o zaštitnici grada Koelna, sv. Uršuli i djevicama mučenicama.
Elizabeta je kao mističarka bila bitno obilježena pobožnošću Srcu Isusovu. Bila je iscrpljena teškom bolešću koju je preboljela, ali se nikad nije posve oporavila, a i spisateljski i drugi rad u benediktinskom samostanu prilično ju je iscrpljivao. Stoga ne čudi podatak da je umrla u 35. godini života. Bilo je to 18. lipnja 1164. godine u samostanu u Schönau.
