Danas se održava misa u čast Dive Grabovčeve, koja je bila i ostala simbol mučeništva i hrabrosti na ovim prostorima.

Danas se održava misa u čast Dive Grabovčeve, koja je bila i ostala simbol mučeništva i hrabrosti na ovim prostorima. Tisuće hodočasnika svake godine pohodi njen grob na Kedžari u znak sjećanja na nju.

• Kada osjećaš depresiju, tugu i nemoć izmoli ovu snažnu molitvu sv. Judi za izlazak iz tame
• ČUDESNO Dječak ozdravio od raka kostiju na Križevcu
• Predviđa li Biblija nuklearni rat u posljednjim vremenima?
• Zaboravljena poruka fatimskog anđela čuvara koji je došao prije Blažene Djevice Marije
• Kako je djevojčica sa teškim malformacijama mozga čudesno ozdravila po suzama sa kipa Uskrslog Isusa u Međugorju

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini već desetljećima, prve nedjelje u srpnju, hodočasti na jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine. Po narodnoj predaji, tu počiva tijelo Dive Grabovčeve, hrvatske mučenice. Divu je, kaže legenda, u ubio razuzdani turski plemić nakon što je odbila njegovu prosidbu.

Na usamljeni grob na Vranu djevojke hodočaste još od 19. stoljeća. Nerijetko izdaleka, samo da se pomole Bogu. Poznato je da su dolazile i muslimanske djevojke. O Divi franjevci na Šćitu nisu našli nikakav trag ni u povijesti svetaca ni u franjevačkim kronikama. Zbog toga su branili hodočastiti k tome grobu. Franjevci su pozvali iz  Zagreba dr. Ćiru Truhelku, povijesničara i arheologa, da provjeri tko je u grobu pokopan. Ćiro Truhelka otvorio je grob i znanstveno potvrdio da u njemu leže kosti mlade Dive.

Pod jednostavnom spomen pločom na čijem čelu je bio drveni križ i koji je bio ograđen drvenom ogradom počivala je djevojka dobi 16-17 godina. Prema kostima lica i tijela znanstvenik zaključuje da je bila izvanredne ljepote. Kasnije je na grob postavljen veliki kameni stećak koji se na njemu nalazi i danas. Svake godine, na prvu nedjelju u srpnju, na Divnom grobu, služi se sv. misa. 

Legenda o Divi Grabovčevoj

Diva je živjela u Rami u vremenu turske vladavine na ovi prostorima. Kao kći roditelja Luke i Luce Grabovac koji dugo nisu imali djece, Diva je bila obasipana pažnjom svojih roditelja i ukućana, svoga sela, ali i cijeloga kraja. Pričalo se kako Rama nikada nije vidjela tako lijepu djevojku kao Divu.

Kao djevojčica, privlačila je pozornost svojom bistrošću i mudrošću. Kad je bila dovoljno odrasla roditelji je šalju na čuvanje stada ovaca s ostalim pastirima na planinu Radušu gdje pored njih nailazi turski mladić Tahirbeg s Kupresa i odmah je zapazio lijepu djevojku. Od tada je često tražio razlog da dođe u Ramu i Varvaru kako bi susreo Divu. Kako je vrijeme prolazilo, Tahirbeg se zaljubljuje u djevojku i jednom prilikom ju je zaprosio. Diva, koje je prema legendi bila izrazito pobožna i odana katoličkoj vjeri, tu prošnju odbija jer se ne želi udati za Turčina.

O toj prošnji ispričala je roditeljima, koji su je podržali u njezinome stavu. Drugi pokušaj prosidbe, na koju je Tahirbeg poslao svoje izaslanike i darove, Diva, a i njeni roditelji dali su isti odgovor. Ljutit i uvrijeđen zbog ponovnog odbijanja njegove prosidbe, Tahirbeg je vrebao priliku kako bi oteo djevojku i na silu je doveo sebi za ženu. Diva je izbjegavala izlazak iz kuće zbog straha od otmice, ali kad je došlo proljeće i vrijeme odlaska na planinu zbog ispaše stada, Divini roditelji su zamijenili ispašu sa svojim kumom Arslanagom i umjesto da ide na Radušu, Divu šalju na Vran. Nakon što joj se izgubio svaki trag, Tahirbeg šalje svoje sluge da špijuniraju i nađu gdje se djevojka sklonila. Poslije nekog vremena, sluge pronalaze mjesto gdje se Diva nalazi i kazuju svome gospodaru gdje je.

Tahirbeg sa svojim slugama odlazi na Vran s odlukom da se pod svaku cijenu „dokopa“ djevojke. Kad je našao Divu, pokušao ju je silovati, ali se djevojka borila i tako naljutila nasilnika koji je ubija nožem. Nakon što ju je ubio, na mjesto zločina stiže i Arslanaga, kum obitelji Grabovac i osvećuje djevojku. Diva je pokopana na Kedžari, mjestu gdje je ubijena.

Legenda je zabilježena u knjizi „Djevojački grob“, koju je objavio Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Lik Dive pojavljuje se još u književnim djelima Ivana Aralice, Dubravka Horvatića,  fra Blage Karačića i Vlade Kudića. Uz lik Dive se snažno vežu biblijski motivi, a Diva je prikazana kao mučenica i svetica. Djevojka koja je dala svoj život kako bi očuvala svoju vjeru i čast.

Sadašnjost

Hrvatski narod je, još od doba turske vladavine, mnogo puta stavljen na kušnju. Mnogo puta suočen s raznim ‘Tahirbegovima’. U susretu s Tahirbegom Diviadolazi u iskušenje kao Isus kad mu đavo nudi sve da mu se pokloni. Razodijevanje i razapinjanje također asocira na Isusovu smrt.

Priča o životu i smrti Dive Grabovčeve je povijesna istina hrvatskog puka kroz stoljeća i sadašnjost. Diva Grabovčeva je svojevrsna moralna vertikala kojoj trebamo težiti, jer, što ostane od čovjeka koji se odrekne vjere, običaja, jezika, časti i principa? 

Hrvatske majke stoljećima uče dijecu da je jedini ponos njihova vjera i poštenje, i to im nitko ne može oteti. Za tu vjeru i čast hrvatski narod žrtvovao je mnoge živote, a borba još uvijek traje i traje…

Prema legendi, posljednje Divine riječi bile su: “Ja ti ne mogu dati ono što ti nemaš” (dušu – Tahirbegu). Zaslijepljen bijesom – ubija ju. No, Diva ga nije proklela. Diva mu je oprostila. Jer, ona je uspjela u svom naumu da sačuva sebe onakvu kakva se Bogu htjela svidjeti.

www.medjugorje-news.com