Na današnji dan papa Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. proglašeni svetima
Dana 27. travnja 2014. blaženi papa Ivan Pavao II te Ivan XXIII. proglašeni su svetima pred oko 800 tisuća vjernika iz cijelog svijeta. Jedinstvenu ceremoniju kanonizacije predslavio je papa Franjo.
Papa obitelji i mladih
Svijet je Karola Wojtylu prvi put vidio 16. listopada 1978. godine. Nije bio papa kojeg su Crkva i svijet očekivali, ali je upravo to možda bila prva naznaka razdoblja u kojemu će svijet gledati posve drukčijeg papu.
Papa Ivan Pavao drugi je širom otvorio vatikanska vrata i ušetao u svijet s Evanđeljem u rukama. Odbacio je nosiljku kojom su se služili dotadašnji pape i nabavio je papamobil, sjeo u zrakoplov, shvatio moć medija i počeo se njima služiti.
Bio je prvi slavenski papa i prvi papa netalijan poslije 450 godina. Napisao je više od sto ključnih dokumenata (enciklike, pobudnice, apostolske konstitucije i pisma). Blaženima je proglasio više od 1300 osoba, a svetima gotovo 500 blaženika. Proglasio je blaženim prvog Roma te prvi bračni par, a bio je i prvi papa koji je ispovijedao vjernike u bazilici sv. Petra na Veliki petak. Za pontifikata je bio u više od sto apostolskih pohoda, od čega je tri puta bio u Hrvatskoj.
Njegova pojava privlačila je sve koji su ga slušali, od afričke sirotinje pa do velikih svjetskih vođa. Tijekom svog dugogodišnjeg pontifikata konstantno je zagovarao pravo na dostojanstvo svake ljudske osobe, premošćivanje jaza između bogatih i siromašnih, pravo svake osobe, pogotovo nerođene djece, na život te se zalagao za kršćansku kulturu mira.
No ono po čemu je Ivan Pavao II. jedan od najposebnijih papa u povijesti jest broj mladih ljudi koje je okupio oko sebe. Na Svjetskom danu mladih u Rimu 2000. godine okupilo se više od 2 milijuna mladih iz cijeloga svijeta i sa svih kontinenata. Nema te rock, pop ili glumačke zvijezde, političara niti svjetske sile koja je mogla okupiti toliko ljudi, osobito mladih, oko sebe koliko ih je okupio ovaj papa. Bez obzira na mladost i buntovništvo, ušao je u srca milijuna mladih.
Hrvatskoj katoličkoj mladeži Papa se uvijek rado i posebno obraćao. Značajna je njegova poruka koju je uputio 1996. godine na velikom susretu mladih u Splitu.
– Znajte dobro iskoristiti doba svoga mladenaštva koje je posebno dragocjeno za čovjeka, važno za njegov ljudski i duhovni rast. Znajte odvažno reći “NE” varljivim idejama i lažnim učiteljima! Ne – hedonizmu, materijalizmu, konzumizmu, upotrebi droga i drugih opojnih sredstava, pohlepnoj žudnji za novcem i vlastohleplju. Ali znajte odvažno reći “DA” životu, obitelji, čestitu radu za sve i pravedno vrednovanu, nesebičnom služenju, žrtvi koja ide za promaknućem dobra pojedinca i društva. Recite “DA” Kristu koji je put, istina i život. Krist neće iznevjeriti. On je pravi drug i prijatelj mladeži…– papa Ivan Pavao II., Split, 1996.
Upravo je zbog učenosti, moralne snage, nevjerojatne energije, karizme i upornosti te duboka moralnog integriteta, ali i zato što je prepoznao krizu modernog vremena i načinio intelektualno i evanđeoski izazovan i dubok odgovor iza kojeg je stajao u svakom trenutku, papa Ivan Pavao II. postao je jedan od najvećih moralnih autoriteta svijeta, a mnogi su ga prozvali i najvećim čovjekom 20. stoljeća.
Ivan Dobri
Nakon smrti Pia XII. karidnal Angelo Giuseppe Roncalli ulazi u konklave iz kojih izlazi kao papa Ivan XXIII. 1958 godine., a za ime je izabrao Ivan, što je objasnio: ‘Zvat ću se Ivan – Ioannes Vocabor’, jer to ime nosio je njegov otac, sv. Ivanu posvećena je župna crkva u rodnom mjestu i rimska lateranska bazilika, papina katedrala; Ivan je ime dvojice najbližih Kristu – Ivana Krstitelja, Gospodinova preteče i Ivana Evanđeliste, ljubljenog učenika Isusova.
Tada su mnogi tog 77-godišnjeg papu smatrali prijelaznim papom. Ali, on u početku 1959. objavljuje namjeru da sazove opći koncil kao odgovor na potrebe vremena, čovječanstva i Crkve. Svoje namjere svijetu je obznanio 25. siječnja 1959. u bazilici sv. Pavla. Svijet je bio zatečen. Novi papa saziva rimsku sinodu i određuje obnovu kodeksa crkvenog prava. 11. listopada 1962. svečano otvara II. Vatikanski koncil.
Ivanu XXIII. nije bilo dano vidjeti završetak koncila koji je sazvao. No, nije bio u tjeskobi zbog toga: ‘Drugi neka urade kako oni budu mislili. Ja sam radostan zbog prevaljenog puta.’
Sud o Ivanu XXIII. izrekli su njegovi nasljednici Pavao VI. i Ivan Pavao II. koji su ga nazvali papom ekumenizma. Carigradski patrijarh Atenagora I. primijenio je za Ivana XXIII. riječi Evanđelja: ‘I bi poslan od Boga čovjek imenom Ivan.’
Geslo pape Ivana XXIII. bilo je ”posluh i mir”. Svoju veličinu dokazao je i uklanjanjem iz molitvenih obrazaca izraze koji vrijeđaju i ponižavaju Židove. Govorio je da je manjkalo ljubavi prema narodu iz kojeg je Isus i nekatoličke kršćanske zajednice naziva Crkvama što je, do tada, bilo skoro pa nezamislivo da izgovori jedan papa. Shrvan bolešću umire 3. lipnja 1963. pred mnoštvom koje se natiskalo na Trgu sv. Petra podno Apostolskog dvora.
Papa Ivan Pavao II. 2000. godine proglasio ga je blaženim, a njegovo tijelo je preneseno u baziliku sv. Petra gdje je i danas izloženo pogledima hodočasnika.
Ivan XXIII. napisao je Deset zapovijedi opuštenog mira – za danas izdvajamo prvu, pa nakon što je pročitamo, promislimo:
‘Samo danas trudit ću se da proživim dan ne želeći riješiti problem svoga života odjednom.’
Pogledajte snimku kanonizacije ovih dvojice papa.
