Možemo li patnjom iskupiti grijehe
Sakrament krštenja oslobađa nas od grijeha i čini nas novim stvorenjem (vidi Katekizam Katoličke Crkve, br. 1213). To, međutim, ne oduzima našu slobodnu volju, a iskustvo nam pokazuje da smo nažalost skloni pasti u grijehe nakon našeg početnog obraćenja.
Božje milosrđe pruža brojne načine za takav naknadni grijeh, prvenstveno sakrament pomirenja. Sakrament pomirenja obnavlja jedinstvo s Bogom koje je oslabljeno grijehom, ali još uvijek možemo patiti od dugotrajne potrebe za duhovnim pročišćenjem. Naša teologija nas uči da ovo pročišćenje možemo postići ovdje na zemlji ili, nakon naše smrti, u čistilištu. Ovo pročišćavanje nazivamo “okajanjem” i ostvarujemo ga na različite načine.
Katekizam identificira tradicionalne oblike molitve, posta i milostinje, kao i “preispitivanje života, ispit savjesti, duhovno vodstvo, prihvaćanje patnje, podnošenje progonstva radi pravednosti” (br. 1435).
Tekst također preporuča često primanje euharistije (br. 1436). Vrijednost pomirenja je njegova moć da ujedini našu bol s Kristovom patnjom. Križ “pomiruje čovjeka s Bogom … i liječi” (br. 1990). Traženje znakova križa u našem životu omogućuje nam da prisnije prigrlimo Kristovu ljubav.
