Papa se nada da će surogat majčinstvo biti zabranjeno: To je ozbiljno kršenje dostojanstva žene i djeteta
Papa Franjo primio je 8. siječnja članove diplomatskoga zbora akreditirane pri Svetoj Stolici te se osvrnuo na sve tragedije koje danas razdiru svijet. Osudio je, također, i surogat majčinstvo, nazivajući ga ozbiljnim kršenjem dostojanstva žene i djeteta.
Spominjući sve veći broj sukoba u svijetu, odnosno „treći svjetski rat u dijelovima“, Papa je izrazio duboku zabrinutost u vezi s događajima koji se odvijaju u Izraelu i Palestini. „Svi smo ostali šokirani napadom 7. listopada na izraelski narod, u kojem je veliki broj nedužnih osoba stravično ranjen, mučen i ubijen, a mnogi i uzeti kao taoci. Ponovno osuđujem ovaj čin i svaku pojavu terorizma i ekstremizma. Ovako se ne rješavaju sporovi među narodima; ti sporovi su samo pogoršani i uzrokuju patnju za sve
Sukobi u Aziji i Europi
Doista, napad je izazvao snažan izraelski vojni odgovor u Gazi koji je doveo do smrti desetaka tisuća Palestinaca, uglavnom civila, uključujući mnogo mladih ljudi i djece, te izazvao iznimno tešku humanitarnu krizu i nepojmljive patnje“, naglasio je te ponovio svoj apel svim uključenim stranama za prekid vatre na svim bojišnicama, uključujući Libanon i žurno oslobađanje talaca koji su držani u Gazi. U nastavku, Papa je skrenuo pozornost na Mjanmar i zamolio da se uloži svaki napor kako bi se toj zemlji pružila nada i dostojanstvena budućnost njezinim mladima, a da se u isto vrijeme ne zanemaruje hitna humanitarna situacija koje Rohingye nastavljaju doživljavati.
„Uz ove složene situacije, postoje i znakovi nade, kakve sam mogao iskusiti tijekom svog putovanja u Mongoliju, čijim vlastima još jednom izražavam svoju zahvalnost na dobrodošlici“. Papa je isto tako izrazio zahvalnost i mađarskim vlastima na gostoprimstvu, gdje je boravio u travnju. „Bilo je to putovanje u srce Europe, bogate povijesti i kulture, gdje sam osjetio naklonost mnogih ljudi, a opet osjetio blizinu sukoba koji bismo smatrali nezamislivim u Europi dvadeset i prvog stoljeća“.
„Nažalost, nakon gotovo dvije godine velikog rata koji je Ruska Federacija vodila protiv Ukrajine, toliko željeni mir još nije uspio zaživjeti u umovima i srcima, unatoč velikom broju žrtava i golemim razaranjima. Ne može se dopustiti opstanak sukoba koji nastavlja metastazirati, na štetu milijuna ljudi; potrebno je prekinuti sadašnju tragediju pregovorima, poštujući međunarodno pravo“, naglasio je te izrazio je zabrinutost i za napetu situaciju na južnom Kavkazu između Armenije i Azerbajdžana.
Patnja u Africi
Okrećući pogled prema Africi, papa Franjo je kazao: „svjedoci smo patnje milijuna ljudi kao posljedice brojnih humanitarnih kriza koje razne podsaharske zemlje doživljavaju zbog međunarodnog terorizma, složenih društveno-političkih problema i razornih učinaka klimatskih promjena. Njima su dodani učinci vojnih državnih udara koji su se dogodili u nekoliko zemalja i određeni izborni procesi obilježeni korupcijom, zastrašivanjem i nasiljem“.
Ponovio je apel za „za ozbiljne napore od strane svih uključenih u primjenu Sporazuma iz Pretorije iz studenog 2022., kojim su okončana neprijateljstva u Tigrayu“. Nadalje, pozvao je na traženje konkretnih rješenja za napetosti i nasilje u Etiopiji, te za dijalog, mir i stabilnost među zemljama Roga Afrike.
„Također bih želio spomenuti tragične događaje u Sudanu, gdje se nažalost nakon višemjesečnog građanskog rata ne nazire izlaz, te nevolje izbjeglica u Kamerunu, Mozambiku, Demokratskoj Republici Kongo i Južnom Sudanu. Posljednje dvije zemlje imao sam radost posjetiti početkom prošle godine, u znak moje blizine njihovim ljudima koji pate, iako u različitim kontekstima i situacijama. Izražavam svoju srdačnu zahvalnost vlastima obiju zemalja na njihovim naporima u organizaciji ovih posjeta i na gostoprimstvu“. Prisjetio se i kako je njegov posjet Južnom Sudanu imao „ekumenski prizvuk“ s obzirom da su mu se pridružili nadbiskup Canterburyja i moderator Opće skupštine Crkve Škotske.
Iako u Americi nema otvorenih ratova, rekao je Papa, postoje ozbiljne napetosti između nekoliko zemalja, „primjerice Venezuele i Gvajane, dok u drugima, poput Perua, vidimo znakove polarizacije koja ugrožava društveni sklad i slabi demokratske institucije. Situacija u Nikaragvi ostaje zabrinjavajuća: dugotrajna kriza s bolnim posljedicama za nikaragvansko društvo u cjelini, a posebno za Katoličku Crkvu. Sveta Stolica nastavlja poticati diplomatski dijalog pun poštovanja za dobrobit katolika i cjelokupnog stanovništva“.
Civilne žrtve nisu „kolateralna šteta
Nalazimo sve više razoreni svijet, a milijuni muškaraca, žena i djece su često zanemareni. „Moderni ratovi više se ne odvijaju samo na jasno definiranim ratištima, niti u njima sudjeluju sami vojnici. U kontekstu u kojem se čini da se više ne poštuje razlika između vojnih i civilnih ciljeva, nema sukoba koji ne završava na neki način neselektivno pogađajući civilno stanovništvo. Događaji u Ukrajini i Gazi jasan su dokaz za to“.
Teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava su ratni zločini, naglasio je Papa, dodajući da nije dovoljno samo na njih skrenuti pozornost već ih je potrebno spriječiti. „Posljedično, postoji potreba za većim naporom međunarodne zajednice u obrani i provedbi humanitarnog prava, koje se čini jedinim načinom da se osigura obrana ljudskog dostojanstva u situacijama ratovanja“.
Kako je naglasio: „Možda trebamo jasnije shvatiti da civilne žrtve nisu „kolateralna šteta”, nego muškarci i žene, imenom i prezimenom, koji gube živote. To su djeca koja su ostala bez roditelja i bez budućnosti. Riječ je o pojedincima koji pate od gladi, žeđi i hladnoće ili su osakaćeni od snage modernih eksploziva“.
Glad i prirodne katastrofe
Sveti je Otac naglasio i kako izazovi našeg vremena nadilaze granice raznih kriza – hrane, okoliša, gospodarstva i zdravstvene zaštite – koje su obilježile početak stoljeća. „Ovdje ponavljam svoj prijedlog da se uspostavi globalni fond za konačno uklanjanje gladi i promicanje održivog razvoja cijelog planeta. Uzroci sukoba također uključuju prirodne i ekološke katastrofe“.
Naravno, postoje katastrofe koje ljudi ne mogu kontrolirati, poručio je. „Mislim na nedavne potrese u Maroku i Kini koji su rezultirali stotinama žrtava, kao i na jak potres koji je pogodio Tursku i dio Sirije, te uzeo užasan danak smrti i razaranja. Mislim i na poplavu koja je pogodila Dernu u Libiji, učinkovito uništivši grad, ne samo zbog istodobnog rušenja dviju brana“. Ipak, postoje i katastrofe koje se mogu pripisati ljudskoj aktivnosti ili nemaru i koje ozbiljno pridonose trenutnoj klimatskoj krizi, kao što je krčenje šuma u Amazoniji, ‘zelenim plućima’ Zemlje“.
Briga za zajednički dom
„Ipak“, dodao je, „postoje i katastrofe koje se mogu pripisati ljudskoj aktivnosti ili nemaru i koje ozbiljno pridonose trenutnoj klimatskoj krizi, kao što je krčenje šuma u Amazoniji“. Izražavajući istovremeno žalost što nije mogao sudjelovati na 28. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Dubaiju, Papa je istaknuo da završni dokument konferencije „predstavlja ohrabrujući korak naprijed; pokazuje da se, usprkos brojnim današnjim krizama, multilateralizam može obnoviti upravljanjem globalnim klimatskim pitanjem u svijetu u kojem su ekološki, društveni i politički problemi usko povezani”.
Postalo je jasno na konferenciji da je ovo desetljeće ključno za suočavanje s pitanjem klimatskih promjena, podsjetio je, dodajući kako se nada da ono što je usvojeno u Dubaiju dovede do odlučnog ubrzanja ekološke tranzicije putem četiriju sektora: energetska učinkovitost; obnovljivi izvori; ukidanje fosilnih goriva; i obrazovanje o stilovima života koji su manje ovisni o potonjem.
Zapad, nažalost, i dalje nastavlja s kulturom smrti
Put prema mira zahtijeva poštovanje svakog ljudskog života, počevši od nerođenog djeteta u majčinoj utrobi koji ne može biti potisnut ili pretvoren u objekt trgovine, kazao je Papa te osudio surogat majčinstvo jer je ono „ozbiljno kršenje dostojanstva žene i djeteta na temelju iskorištavanja situacija majčinih materijalnih potreba”.
Dijete je uvijek dar, a nikada temelj komercijalnoga ugovora, naglasio je. „Izražavam nadu u napor međunarodne zajednice da se univerzalno zabrani ova praksa”. Zapad, nažalost, i dalje nastavlja s kulturom smrti, dodao je.
Jubilej 2025.
Na kraju, Papa se osvrnuo na Svetu godinu 2025. koja počinje idućeg Božića.
„Danas, možda više nego ikad, potrebna nam je Sveta godina. Usred mnogih uzroka patnje koji dovode do osjećaja beznađa ne samo kod onih koji su izravno pogođeni, već u cijelom našem društvu; usred poteškoća s kojima se susreću naši mladi, koji umjesto da sanjaju o boljoj budućnosti često se osjećaju bespomoćno i frustrirano; i usred tame ovoga svijeta koji se čini da se širi, a ne povlači, Jubilej je objava da Bog nikada ne napušta svoj narod i da neprestano drži otvorena vrata svoga Kraljevstva“, zaključio je svoje obraćanje diplomatskom zboru papa Franjo kako donosi Vatican News.
