Papa Franjo: Postoji razlika između kršćanskoga viđenja i poganskoga mentaliteta, ne čine čudesa sveci, nego…
Postoji razlika između kršćanskoga viđenja i poganskoga mentaliteta, rekao je Papa te objasnio da je razlika u tomu što kršćanin ne polaže svoje povjerenje u ljudsko biće ili u neki predmet nego u Krista’
Ne čine čudesa sveci, nego jedino Božja milost koja djeluje preko njih. Čuda je učinio Bog, milost Boga koji djeluje preko svete osobe, preko pravednika. To treba biti jasno – istaknuo je Papa te dodao – Svetac je zagovornik, onaj koji moli za nas i kojemu se mi molimo; on moli za nas i Gospodin nam daje milost.
‘Postoji razlika između kršćanskoga viđenja i poganskoga mentaliteta’, rekao je Papa te objasnio da je razlika u tomu što kršćanin ne polaže svoje povjerenje u ljudsko biće ili u neki predmet nego u Krista.
Crkva je oduvijek njegovala molitvu i pobožnost na čast svetoga Josipa, a njegovu je liku papa Franjo posljednjih tjedana posvećivao kateheze na općim audijencijama.
Polazeći od tog općega osjećaja koji prati tog sveca, proširio pogled na, možda slabo poznatu, stvarnost, na zajedništvo, općinstvo svetih. Riječ je o važnom čimbeniku vjere koji može obogatiti naš kršćanski život i može također – kako je rekao Papa – naš odnos sa svetima i našim dragim pokojnicima postaviti na najbolji mogući način.
Naše pouzdanje u svetce ima vrijednost u odnosu na Krista
Što se tiče pojma pobožnosti, postoji razlika između kršćanskoga viđenja i poganskoga mentaliteta – primijetio je Sveti Otac te objasnio da je razlika u tomu što kršćanin ne polaže svoje povjerenje u ljudsko biće ili u neki predmet, čak i ako je svet.
Kada se potpuno povjerimo zagovoru nekog svetca, ili još više, Djevice Marije, naše pouzdanje ima vrijednost samo u odnosu na Krista. Kao da put do tog svetca ili do Majke Božje ne završava tamo; ide tamo, ali u odnosu na Krista.
Ta veza koja nas sjedinjuje s njim i među nama ima posebno ime – zajedništvo (općinstvo) svetih.
Ne čine čudesa sveci, nego jedino Božja milost koja djeluje preko njih. Čuda je učinio Bog, milost Boga koji djeluje preko svete osobe, preko pravednika. To treba biti jasno – istaknuo je Papa te dodao – Svetac je zagovornik, onaj koji moli za nas i kojemu se mi molimo; on moli za nas i Gospodin nam daje milost.
Crkva – „zajednica spašenih“
Što je, dakle, općinstvo svetih? – upitao je Papa te objasnio – Prema Katekizmu Katoličke Crkve „Crkva je upravo općinstvo svetih“. Ali, znači li to da je Crkva stvorena samo za savršene? Ne; to znači da je zajednica spašenih grješnika. Crkva je zajednica spašenih grješnika – objasnio je.
Nitko se ne može isključiti iz Crkve, svi smo spašeni grješnici. Naša je svetost plod Božje ljubavi koja se očitovala u Kristu, koji nas pak posvećuje ljubeći nas u našoj bijedi i spašavajući nas od nje. Uvijek zahvaljujući njemu tvorimo samo jedno tijelo, kojemu je Isus glava, a mi udovi, kaže sveti Pavao.
Povezanost jača od smrti
Taj prikaz tijela Kristova daje nam da shvatimo povezanost koja postoji među nama; ako jedan član tog jedinog tijela trpi, trpe svi; ako se raduje, svi se raduju. I grijeh jednoga odnosi se na sve – istaknuo je Papa – kao i ljubav svake pojedine osobe. Veza koja postoji u tom zajedništvu svetaca toliko je jaka da ju ni smrt ne može prekinuti.
Općinstvo se svetaca, naime, ne odnosi samo na braću i sestre koji su kraj mene u ovom trenutku povijesti, ili koji žive u ovom trenutku, nego se odnosi i na one koji su završili svoj put, zemaljsko hodočašće, te su prešli prag smrti. I oni su u zajedništvu s nama.
Razmislimo, draga braćo i sestre; u Kristu nas nitko ne može uistinu odvojiti od onih koje volimo; jer ta je veza egzistencijalna, snažna veza koja je u samoj našoj naravi; mijenja se samo način na koji smo zajedno sa svakim od njih, ali ništa i nitko ne može prekinuti tu vezu.
Općinstvo svetih sjedinjuje zajednicu vjernika na zemlji i na nebu – rekao je Papa te dodao da prijateljski odnos koji gradim s bratom ili sestrom koji su kraj mene, mogu izgraditi i s bratom ili sestrom koji su na nebu.
Potpora prijateljstva sa svetima
Svima nam trebaju prijatelji koji nam pomažu ići naprijed; i Isus ih je imao – rekao je Papa. U povijesti Crkve postoje konstante koje prate vjerničku zajednicu; prije svega, velika naklonost i vrlo snažna veza koju je Crkva uvijek osjećala prema Mariji, Majci Božjoj i našoj Majci. Ali, i posebna čast i naklonost koju je iskazivala svetom Josipu.
Uostalom, Bog njemu povjerava najdragocjenije što ima: svojega Sina Isusa i Djevicu Mariju. Uvijek zahvaljujući općinstvu svetih osjećamo da su blizu nas svetci i svetice koji su naši zaštitnici, po imenu koje nosimo, po Crkvi kojoj pripadamo, po mjestu u kojem živimo, te po osobnoj pobožnosti – istaknuo je Papa te dodao da nas upravo to pouzdanje treba uvijek poticati kada im se obraćamo u odlučujućim trenutcima života.
Sveti Josip, pomoćnik u nemogućim slučajevima
Sveti je Otac katehezu želio završiti molitvom svetom Josipu na koju je posebno vezan i koju moli svakoga dana već više od 40 godina. ‘Slavni patrijarhu sveti Josipe, čija moć zna učiniti mogućim nemoguće stvari, priskoči mi u pomoć u ovim trenutcima tjeskobe i teškoća.
Uzmi pod svoju zaštitu toliko ozbiljne i teške situacije koje ti povjeravam, kako bi imale sretno rješenje. Moj ljubljeni Oče, sve svoje pouzdanje polažem u tebe. Neka se ne kaže da sam te uzalud zazivao’ – rekao je Papa te dodao da molitva završava izazovom svetom Josipu – ‘Budući da ti možeš sve kod Isusa i Marije, pokaži mi da je tvoja dobrota velika koliko i tvoja moć’.
