Na današnji dan je zbog njega u Dubrovnik stiglo 60 tisuća ljudi

Zvonjava crkvenih zvona u cijeloj Dubrovačkoj biskupiji tog petka, 6. lipnja 2003. godine najavila je dolazak pape Ivana Pavla II. zrakoplovom Croatia airlanesa u Zračnu luku Dubrovnik u 10 sati. U luci su ga dočekali dubrovački biskup Želimir Puljić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Goran Granić, dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, župan dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje, načelnik općine Konavle Luka Korda i direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Uime grada i županije gradonačelnica i župan predali su Sv. Ocu prigodni dar – zlatnik slikara Mataušića, na kojem se s jedne strane nalazi Grad, s druge strane maskerol, te zlatni kipić sv. Vlaha. Prigodni tekst napisao je akademik Luko Paljetak, na latinski ga je preveo prof. Salopek, a rimskim kurzivom napisao ga je slikar Ivo Grbić. Svoju radost zbog dolaska “čovjeka u bijelom” nisu mogla sakriti djeca u narodnim nošnjama iz KUD-a “Čilipi”, koja su oduševljeno pozdravljala Sv. Oca.

Dolazak u Gruž

Papa Ivan Pavao II. stigao je u papamobilu u pratnji biskupa Puljića i svoga osobnog tajnika Stanislawa Dziwisza u luku Gruž. Dočekali su ga i pozdravili brojni hodočasnici, njih oko 60.000, mašući papinskim zastavicama te hrvatskim nacionalnim obilježjima. Također se ispred luke Gruž okupilo oko 2.500 okićenih barki.

Pozdravne riječi biskupa Puljića

i molba da na čast oltara uzdigne s. Mariju Propetoga

 Na početku liturgijskog slavlja pozdravne riječi Sv. Ocu uputio je biskup Puljić, izražavajući radost i dobrodošlicu zbog njegova dolaska: “Dobro došli na ovo tlo koje je stoljećima bilo oazom hrvatske slobode. Dobro došli u Grad koji je prepun uspomena povijesnih veza Apostolske Stolice i Dubrovnika”. Nabrajajući brojne nazočne na misnome slavlju, biskup Puljić je istaknuo kako su nazočni svi društveni staleži i slojevi od gospodarskih, političkih, kulturnih i zdravstvenih djelatnika do običnih radnika, pomoraca, ribara i djelatnika obavijesnih sredstava iz domovine i inozemstva, koji izvješćuju o ovome događaju, a, uz brojne pripadnike ustanova posvećenoga i apostolskog života, nazočne su i duhovne kćeri časne službenice Božje Marije od Propetog Isusa Petković.

Napomenuvši kako je Dubrovnik sastavni dio europske i svjetske kulturne baštine, biskup Puljić opetovano je istaknuo radost vjernika Dubrovačke biskupije zbog Papina dolaska. “Raduje se okupljeni Božji puk što će Vaše ruke blagosloviti ne samo ljude i obitelji ovoga kraja, već i mučeničkom krvlju natopljeno tlo ove biskupije i domovine naše. Danas će se u nebu radovati i oni brojni svjedoci koji su u zgodno i nezgodno vrijeme ostali vjerni Bogu i Crkvi, te u trajnoj borbi za krst časni i slobodu zlatnu, uspjeli prenijeti na svoje potomke vjeru i kulturnu baštinu od koje i danas živimo. Siguran sam kako će nam se posebice pridružiti i dubrovački mučenici s Dakse, svećenici i ugledni vjernici svjetovnjaci. Oni su, naime, upravo iz ove luke ljeta Gospodnjega 1944. odvedeni i ubijeni na tom obližnjem otočiću. Pridružit će nam se i brojni pali branitelji iz Domovinskog rata, koji se nisu plašili ni sile, a ni oružja onih koji su bili naumili u ropstvo i okove staviti ne samo ovaj Grad – simbol slobode, već i cijelu zemlju Hrvatsku”, rekao je dubrovački biskup. Potom je podsjetio na riječi Sv. Oca u prigodi pohoda “ad limina” hrvatskih biskupa u studenome 1992. godine, kada je rekao kako narod u Hrvatskoj “proživljava povijesno razdoblje” u kojem je Crkva pozvana “živjeti novo proljetno doba”. Sveti se Otac nije “umarao” kroz čitavo vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH, kako svojim pismima i nagovorima, tako i nezaboravnim pastirskim pohodima, “zalijevati uljem Evanđelja rane povrijeđenoga hrvatskog puka, na čemu smo Vam posebice zahvalni. Hvala Vam, vrhovni pastiru opće Crkve i neumorni promicatelju istinskoga mira! Hvala Vam, iskreni prijatelju svakoga čovjeka, svakoga naroda i čitavoga čovječanstva”, rekao je biskup Puljić.

Zatim je uputio poziv Sv. Ocu da hrvatskim vjernicima dade smjernice i poticaje za njihove živote: “Usmjerite danas naše lađe neka smjelo izvezu na pučinu i potaknite neka zaplove punim jedrima. Odredite pravac krme i brzinu kretanja. Upozorite nas na pogodne i nepogodne vjetrove kao i na opasne morske struje. Povedite nas Isusu Kristu, jedinom otkupitelju čovjeka, koji je put, istina i život. I podsjetite nas kako je njegov križ jedina prava busola, koja nas vodi u vječnu luku spasenja”.

Pritom je dodao kako hrvatski vjernici žele sa Sv. Ocem obnoviti svoju vjeru koja je prenošena s koljena na koljeno od stoljeća sedmog pa do naših dana: “Naši su očevi s ponosom isticali kako su oni Marijin narod zbog brojnih svetišta i crkava podignutih Presvetoj Bogorodici u čast. Ali, mi smo i narod svetoga Petra. I želimo to uvijek ostati. Želimo biti zahvalna Marijina i Petrova djeca. Hvala Vam, sveti Oče, za Vašu naklonost i posebice za pastirski pohod Dubrovačkoj biskupiji”. Nakon toga je biskup Puljić zahvalio Papi za poruke, pisma i riječi utjehe koje je osobno upućivali tijekom ratnih nevolja, kao i putem svojih bliskih suradnika. Na kraju je dubrovački biskup još jednom iskazao zahvalnost na dolasku Sv. Oca, koji je došao “učvrstiti braću u vjeri i proglasiti blaženom časnu službenicu Božju Mariju od Propetog Isusa Petković. Unaprijed hvala i za riječi koje ćete nam danas uputiti. Hvala za sve. Još jedanput u ime ovdje nazočnih, te u ime onih koji su željeli ovamo doći, ali im nije bilo moguće, kao i u ime svih koji nas prate preko radija i televizije kličem: Dobro nam došli, Sveti Oče!”.

Na početku obreda proglašenja blaženom službenice Božje Marije od Propetog Isusa Petković, biskup Puljić zajedno je s postulatorom kauze o. Paolom Lombardom prišao Sv. Ocu i zamolio ga neka započne čin beatifikacije službenice Božje Marije od Propetog Isusa Petković: “Sveti Oče, kao dubrovački biskup, ponizno Vas molim, udostojte se ubrojiti među blaženice službenicu Božju Mariju Propetog Isusa Petković, utemeljiteljicu družbe Kćeri Milosrđa”. Potom je biskup Puljić iznio kratko život službenice Božje. Marija od Propetog Isusa Petković rodila se 10. prosinca 1892. godine u župi Svih Svetih u Blatu, na otoku Korčuli. Bila je šesto od osmero djece u obitelji Antuna i Marije Petković, koje su roditelji odgajali u kršćanskom ozračju. Već od malena Marija Petković iskazivala je sklonost prema pobožnosti i milosrđu, te je i kao redovnica nastavila pomagati siromasima i potrebnima, a na biskupov poticaj započela je pripremati skromne konstitucije zamišljene redovničke zajednice “za odgoj i izobrazbu domaće ženske mladeži”. Dubrovački biskup Josip Marčelić, na temelju pravila Trećeg reda sv. Franje, posebnim spisom 1928. godine kanonski je ustanovio redovničku zajednicu biskupijskog prava. Tri desetljeća kasnije, na Blagovijest 1957. godine, zajednica je dobila papinsko priznanje Družbe i konstitucija. S. Marija Petković najveću je radost, kako je istaknuo biskup Puljić, vidjela u siromasima, rubnima i prezrenima. Stoga se nije umarala sve do blažene smrti 9. srpnja 1966. godine poticati svoje sestre neka ponašanjem i žrtvom pokazuju kako se i u njima utjelovila Božja ljubav, dobrota i milosrđe. Nakon provedenog postupka Kongregacije za proglašenje svetih, papa Ivan Pavao II. je 5. srpnja 2002. godine objavio dekret o herojskim krepostima službenice Božje Marije Propetog Isusa Petković, a 20. prosinca iste godine i dekret o čudu koje se dogodilo na njezin zagovor. Družba Kćeri Milosrđa, koju je ona utemeljila, danas ima oko 450 sestara koje djeluju na tri kontinenta, u 12 država i u 67 zajednica. Sestre se bave odgojem mladeži, katehizacijom, njegom staraca i bolesnika, te župskim pastoralom i misijama. “Molim Vas stoga, Sveti Oče, udostojte se svojom apostolskom vlašću proglasiti blaženom prvu ženu Hrvaticu, službenicu Božju Mariju Propetog Isusa Petković”, rekao je na kraju biskup Puljić.

 Prva hrvatska blaženica

Nakon te biskupove molbe Sveti je Otac izrekao formulu beatifikacije: “Mi, udovoljavajući želji Našega brata dubrovačkoga biskupa Želimira Puljića te brojne druge braće u biskupstvu i mnogih vjernika, pošto smo razmotrili mišljenje Zbora za proglašenje svetih, Našom apostolskom vlašću dopuštamo da se službenica Božja Marija Propetoga Isusa Petković od sada naziva blaženom i da se svake godine na dan njezina rođenja za nebo, 9. srpnja, može slaviti njezin spomen na mjestima i na način kako je to određeno kanonskim propisima. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga”.

Nakon svečanog proglašenja blaženom s. Marije od Propetog Isusa Petković, otkrivena je slika nove hrvatske blaženice u sklopu oltarnog prostora, koju su otkrili pisac životopisa nove blaženice fra Atanazije Matanić i postulator kauze o. Paolo Lombardo.

U tijeku pjevanja u čast nove blaženice, vjernici u ophodu sa svijećama prinijeli su darove i moći. Cvijeće su prinijeli Katarina Donjerković i Franka Gavranić, Željka Bačić i Ivana Biško u narodnoj nošnji Blata te djeca iz Vojvodine Anamarija Skenderović i Aleksandar Stipić obučeni u narodne nošnje. Djevojčice u narodnoj nošnji Vele Luke Emi i Ena Cetinić nosile su maslinovu granu i ulje, dok su maketu jedrenjaka prinijeli Ivan i Jelena, a Branko Bačić i Ivica Cetinić konavoski vez.

Provincijalka Družbe Kćeri milosrđa u Čileu s. Coronata Donoso i provincijalka Družbe u Argentini s. Maria (Donato) Orsillo nosile su misnice, a svijeće su nosile s. Elza Dorila Alcaraz Marecos iz Paragvaja i Stana s. Teodora Vilić iz Italije, kao i djevojčice iz odgojnog zavoda u Peruu Mirjam Olivera i Marghot Violeta. Moći nove hrvatske blaženice nosio je svjedok čuda Marije Propetog Petković Roger Cotrina Alvarado. Plodove Dubrovačkog primorja prinijeli su Ane i Niko Lujo u narodnoj nošnji, Konavala Ivana (Frano) Franušić i Niko Prokulica u narodnoj nošnji, a kokos, ananas, banane iz Tanzanije nosili su Castor i Hilary. Velimir Barbir iz MORH-a i Josip Zagorčak MUP-a nosili su golubice. Med iz Novog Šehera prinijeli su Ivica Topić i Violeta Tomić u narodnim nošnjama, koji su predstavnici Bosne, gdje ima veliki broj sestara Družbe Kćeri milosrđa. Potom je dubrovački biskup izrekao zajedno s postulatorom kauze zahvalu za proglašenje nove hrvatske blaženice. Na kraju obreda Sveti je Otac uputio molitvu da po zagovoru nove blaženice “vjerno izvršujemo svoj životni poziv i postignemo savršenstvo”.

Papina homilija o ženi

“S radošću dođoh u ovaj stari i slavni grad Dubrovnik, što stoji ponosan na svoju povijest i na svoju baštinu slobode, pravde i promaknuća općega dobra”, istaknuo je papa Ivan Pavao II. u svojoj homiliji na misi proglašenja blaženom sestre Marije Propetoga Petković u Dubrovniku.

Papa je novu blaženicu stavio kao uzor svim hrvatskim ženama istaknuvši kako je u našemu dobu kao možda ni u jednom drugom potrebna “ona umnost žene koja će jamčiti osjetljivost za čovjeka u svakoj prigodi”. Ivan Pavao II. im je stoga uputio poziv da nastave gledati na svaku osobu očima srca, ići joj ususret i biti uz nju “osjetljivošću, što je vlastita majčinskom osjećaju.

Na početku svoje homilije Papa je rekao kako Isus, mladića koji ga je pitao što mu je činiti da baštini život vječni, jednostavno i izravno poziva: “Izvršavaj zapovijedi”. “Sabran na ovo radosno slavlje, puk dubrovački, zajedno s hodočasnicima pristiglima iz drugih dijelova Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, iz Crne Gore i drugih zemalja, sa strahopoštovanjem prihvaća poziv dobroga Učitelja te smjerno ište njegovu pomoć i njegovu milost kako bi na taj poziv mogao odgovoriti velikodušno i sa zalaganjem”, rekao je Papa. “Sjećajući se mojega prethodnika Pija IV., koji je ovdje bio nadbiskup, s radošću dođoh u ovaj stari i slavni grad Dubrovnik, što stoji ponosan na svoju povijest i na svoju baštinu slobode, pravde i promaknuća općega dobra”, rekao je Papa u nastavku homilije. Izrazio je pritom želju da baština ljudskih i kršćanskih vrijednosti, “što se je nagomilala tijekom minulih stoljeća”, i dalje “bude najdragocjenije blago puka ove zemlje”.

U nastavku homilije Papa je govorio o novoj blaženici sestri Mariji od Propetoga Isusa istaknuvši kako se ona odlučila zauvijek posvetiti Bogu potpuno se predavši duhovnome i materijalnom dobru najpotrebnijih. Osnovala je tako, podsjetio je Papa, Družbu kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda svetoga Franje, čija je zadaća “širiti i promicati, preko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, poznavanje Božje ljubavi”. “Nisu nedostajale teškoće. Međutim, sestra je Marija neslomljivom odlučnošću išla naprijed, prikazujući svoje patnje kao djela bogoštovlja i podupirući svoje sestre riječju i primjerom. Četiri je desetljeća majčinski mudro upravljala svojom redovničkom zajednicom, otvorivši je misijskome radu u raznim zemljama Latinske Amerike”, rekao je Papa.

Razmišljajući o liku nove blaženice, Papa je razmišljao i o svim hrvatskim ženama posebno onima “koje su zauvijek obilježene tugom zbog gubitka koga iz svoje obitelji u strašnome ratu iz devedesetih godina prošloga stoljeća ili pak zbog kakva drugoga gorkog događaja, koji ih je pogodio”. “Vrtoglavi tijek suvremenoga ljudskog života može dovesti do zamagljenja i čak do gubitka onoga što je ljudsko. Možda je našemu dobu kao ni jednomu drugom razdoblju povijesti potrebna ona umnost žene, koja će jamčiti osjetljivost za čovjeka u svakoj prigodi”, rekao je Papa. On je stoga pozvao hrvatske žene da, “svjesne svojega vrlo uzvišenoga poziva supruge i majke”, nastave “gledati na svaku osobu očima srca te joj ići ususret i biti uza nju osjetljivošću, što je vlastita majčinskome osjećaju”. “Vaša je nazočnost prijeko potrebna u obitelji, u društvu, u crkvenoj zajednici”, istaknuo je Papa.

Papa se zatim posebno obratio ženama koje žive posvećenim životom potaknuvši ih da se ne umore vjerno odgovarati na “jedinu Ljubav vašega života”. Posvećeni život, rekao je Papa, nije samo “velikodušno zalaganje ljudskoga bića, nego je navlastito odgovor na dar, koji dolazi s Neba i koji traži da ga se prihvati nepodijeljena srca”. Papa je zato pozvao posvećene žene da ih svakodnevno iskustvo nezaslužene Božje ljubavi “potiče na posvemašnje darivanje vlastitoga života kroz služenje Crkvi i braći, predajući Bogu u ruke sav svoj život, svoju sadašnjost i svoju budućnost”.

Na kraju svoje propovijedi u Dubrovniku Papa je istaknuo kako je svatko pozvan, u skladu s vlastitim pozivom, “ostvarivati u sebi i oko sebe Božji naum”. “Vaša kršćanska zajednica rasla i učvršćivala se u uzajamnome oprostu, ljubavi i miru: to je prošnja, koju Papa danas upravlja Gospodinu za sve vas”, zaželio je na kraju svoje propovijedi u Dubrovniku Papa.

Prinos darova i pričest

Prinosni darovi na svečanoj misi u dubrovačkoj luci Gruž bili su porculanski križ s pozlatom, koji je darovao Centar za radnu terapiju, a prinijeli su ga Tomislav Anđelković, voditelj Centra, te štićenici Stjepan Akmadžić i Ivan Buntjelić; Biblija, koju je prinio zauzeti katolički laik Darinko Iveković; Marin Lučić prinio je CD “Ivan Pavao II. i Dubrovnik”, a Hrvoje Raguž zbirku pjesama koju je opremio Josip Botteri Dini svojim slikama; kruh iz Bačke, koji simbolizira životni put s. Marije Petković, koja je na početku svoje redovničke službe u Subotici prosila žito da nahrani gladne, a prinijeli su ga Novica Miljački i Marina Remeš; vino “Dingač”, koji je prinio Anto Martinović, direktor Vinarije Dingač u Potomju, te Vesna i Antea Martinović; kalež su nosili članovi obitelji Tihomira Oreča; srebrnu krunicu prinijeli su Pavao Palić i Vera Mazarekić u ime svih Janjevaca povodom 700. obljetnice prvog spomena Janjeva, najstarije hrvatske dijaspore; statut grada Dubrovnika nosila je gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica; Stijepo Butijer, arhitekt oltarnog prostora, prinio je sliku dubrovačkog slikara Josipa Škerlja “Raspeće”, dok je dožupan dubrovačko-neretvanski Pero Mišković prinio kip sv. Vlaha, rad Josipa Ivanovića.

Na kraju su kovčeg s novčanim darom prinijeli don Franjo Dragun i s. M. Elvira Krišto, predsjednica Hrvatske unije Viših redovničkih poglavarica. Papa je također sve prinositelje darova darivao s krunicama te ih blagoslovio, a Dubrovačkoj biskupiji darovao kalež koji je preuzeo biskup Puljić.

Na misi u dubrovačkoj luci Gruž Papa je prvo pričestio s. Julijanu Franulović, koja je bila prva nasljednica s. Marije Petković, potom je pričestio sadašnju provincijalu glavaricu Družbe Kćeri milosrđa s. Berislavu Žmak i povincijalku Hrvatske provincije Krista Kralja Družbe Kćeri milosrđa s. Emilu Brbarić, te predstavnike svih biskupija, obitelji, pet dekanata Dubrovačke biskupije, mladih i obitelji poginulih hrvatskih branitelja. Papa je na kraju mise blagoslovio temeljene kamene za buduće crkvene građevine u Dubrovačkoj biskupiji.

Papa: „Dugo sam vremena želio posjetiti Dubrovnik…“

Na kraju svoje prve mise slavljene prigodom trećega pastoralnog pohoda Hrvatskoj, Sveti Otac podijelio je apostolski blagoslov te pozdravio okupljene riječima koje će se dugo pamtiti:

“Dugo sam vremena želio posjetiti Dubrovnik. Ta se moja želja danas ispunila. Zahvaljujem Bogu na tome. Zahvaljujem i vama na ovom izvanrednom dočeku, na ovom bogoslužju, na ovim predivnim prirodnim ljepotama. Sve vas blagoslivljam. Blagoslivljam vaše obitelji. Blagoslivljam mlade kojima velim: Hrabro. Blagoslivljam djecu i bolesnike! Neka Bog blagoslovi rodno mjesto nove blaženice, grad Dubrovnik i cijelu Hrvatsku!”.

Hodočasnici su Papu na kraju mise ispratili pjesmom pjevajući “Do nebesa” i “Zdravo, Djevo”. Nakon mise Papa se uputio Biskupski dvor u Gospinom polju, gdje se kratko odmorio.

Sudionici  liturgijskog slavlja

Na svečanom misnom slavlju sudjelovali su brojni hrvatski biskupi, predvođeni predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, zatim apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Koelna kardinal Joachim Meisner, banjolučki biskup Franjo Komarica, kotorski biskup Ilija Janjić, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, mariborski biskup Franc Kramberger, subotički biskup Ivan Penzeš, biskup Trujilla u Peruu Hector Miguel Cabrejo Vidarte, vojni biskup u Peruu Salvador Pineiro Garcia-Caldero, sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar, pomoćni biskup Mukačeva u Ukrajini Đura Džudžar, pomoćni biskup Graza Franz Lackner, pomoćni biskup Brna Vojtech Cikrle, te pomoćni biskup Beča Ludwig Schwarz.

Državno izaslanstvo predvodio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a nazočni su bili članovi vlade, županijski i gradski čelnici. U Papinoj pratnji bili su državni tajnik Sv. Stolice kardinal Angelo Sodano, zamjenik državnog tajnika mons. Leonardo Sandri, te glavni ceremonijar Papinih slavlja mons. Piero Marini.

Na misi je pjevao zbor od 450 pjevača iz svih župa Dubrovačke biskupije kojim je ravnao Viktor Viki Lenert, uz orguljsku pratnju Margite Cetinić i s. Katice Dabo. Uz zbor nastupila je i klapa “Subrenum”, a svirao je i Dubrovački simfonijski orkestar. Na misi je izvedena “Hrvatska misa” mo. Šime Marovića.

 Papa na Stradunu

Kada se papa Ivan Pavao II. u popodnevnim satima uputio od Biskupskog dvora prema Stradunu, zazvonila su sva zvona na dubrovačkim crkvama. Papa u papamobilu prolazio je ulicama Liechtensteinov put – Josip Kosor – Ivo Vojnović – Pero Čingrija – dr. Ante Starčević – Pile – Iza grada te je kroz Vrata od Ploča došao na Stradun koji je bio ispunjen brojnim Dubrovčanima i turistima, uz pjesme zahvale, koje je pjevao Đani Maršan i zbor prvopričesnika.

Pored zvonika na ulazu na Stradun bio je postavljen natpis na hrvatskome i poljskom jeziku “Hvala, Sveti Oče!” i brojka 100, koja je simbolizirala Papino 100. apostolsko putovanje, u Papinima bojama. S vrha zvonika također je puštena i zastava u Papinim bojama. Cijeli Stradun bio je okićen zastavama u Papinim bojama i zastavama sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, izlozi su bili ukrašeni s Papinim slikama, te simbolima Papinstva i kršćanstva općenito, a na Orlandovu stupu izvješena je Papinska zastava.

Svetoga  Oca je na stubištu pred crkvom Sv. Vlaha dočekalo 100 dubrovačkih prvopričesnika, koji su otpjevali pjesmu “Svetom Ocu”, koju je napisala prof. Margit Cetinić, a generalni vikar Dubrovačke biskupije i rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Lučić u pratnji katedralnog župnika dr. don Stanka Lasića i dubrovačkih festanjula dao mu je golubice mira, koje je Papa potom pustio.

“Pozdravljam Dubrovnik i djecu prve pričesti. Neka vas Bog sve blagoslovi! Ovaj lijepi grad, djecu i mlade, i ove u podmaklim godinama, lijepi su i dobri”, rekao je Sveti Otac blagoslivljajući okupljene ispred crkve i na Stradunu. Na kraju su ga djeca pozdravila usklikom “Živio Sveti Oče!”. Ispred crkve Sv. Vlaha bili su, uz prvopričesnike, dubrovački festanjuli, te Limena glazba Dubrovnika.

Napuštajući Stradun, Papa se uputio prema Zračnoj luci Dubrovnik u Čilipima. Među brojnima na Stradunu, koji su pozdravili Sv. Oca, bili su i mladi iz raznih krajeva Dubrovačke biskupije odjeveni u narodne nošnje, sinjski alkari, predstavnici kumpanija.

Papa Ivan Pavao II. odletio je zrakoplovom Croatia airlinesa iz dubrovačke Zračne luke prema Rijeci. Svetog Oca ispratili su biskup Puljić, gradonačelnica Šuica, župan Šprlje, načelnik općine Konavle Korda i direktor Zračne luke Dubrovnik zahvalivši mu još jednom na njegovu pohodu Dubrovniku i Dubrovačkoj biskupiji, te na proglašenju blaženom s. Marije od Propetog Isusa Petković.

Papin pohod Dubrovniku pratilo je oko 300 akreditiranih novinara iz Hrvatske i inozemstva.

Bdjenje mladih u Dubrovniku

U noći koja je prethodila Papinom dolasku točno u ponoć otvoren je prostor u Gruškoj luci u Dubrovniku za sve hodočasnike koji su iz raznih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, ali i iz raznih drugih dijelova Europe i svijeta, došli u Dubrovnik kako bi 6. lipnja s papom Ivanom Pavlom II. slavili euharistiju.

Prema najavljenom posebnom prometnom režimu, Dubrovnik je 6. lipnja do 19 sati pješačka zona, a autobusi gradskog prijevoza “Libertas” i brodovi cijelo jutro prevoze hodočasnike s punktova prema mjestu misnog slavlja. Oni koji su stigli organizirano sa svojim župama, od parkirališnih mjesta za autobuse pješice su stigli do gruške luke. Oko 1.30 sati započelo je bdjenje mladih vjernika Dubrovačke biskupije, kojima su se pridružili pristigli hodočasnici.

Mladi Dubrovačke biskupije koji su se, prema naputku dubrovačkog biskupa o daljoj duhovnoj pripravi za Papin dolazak, od početka korizme svakog tjedna u malim skupinama okupljali u svojim župnim zajednicama, molili za Crkvu, duhovna zvanja i za Svetog Oca, te slušali i razmišljali o određenim katehezama, okupljali su se od početka otvaranja prostora do 1 sat u gruškoj luci kada je započelo petosatno bdjenje mladih pod nazivom “Ti si Petar – Stijena” (Krist – Crkva – Papa – mladi).

Na početku bdjenja sve mlade je pozdravio i pojasni im smisao bdjenja, župnik župe sv. Marije Mandaljene don Miljenko Babajić, nakon čega su mladi iz desetak župa Dubrovačke biskupije, duhovnih zajednica i katoličkoga učeničkog doma izvodili duhovne šansone, svjedočili o svojoj opredijeljenosti za Krista, razmišljali o duhovnim i životnim vrijednosti, te izveli više igrokaza i recitala. U bdjenju su sudjelovale zajednice mladih iz župe sv. Obitelji iz Mokošice, Ženskoga učeničkog doma sv. Marije Krucifikse, zajednice mladih iz župe sv. Spasitelja iz Mokošice, mladi iz župe sv. Marije Mandaljene iz Župe dubrovačke, mladi iz župe sv. Mihajla iz Lapada, župe Velike Gospe iz Grada, mladi iz župe sv. Križa iz Gruža, župe sv. Petra s Boninova, župe sv. Obitelji iz Orebića, mladi iz Neokatekumenskog puta, i kao gosti mladi iz Šibenske biskupije.

Voditelji programa vjeroučiteljica Ružica Gavrić i pastoralni suradnik u župi sv. Petra na Boninovu Joško Mikuš u tijeku bdjenja čitali su odabrane ulomke iz Papinih govora o obitelji, ženi, vrijednosti ljudskog života, mladima, potrebi jedinstva, vrijednosti mira među ljudima i njegove pozive na praštanje i pomirenje. Na temu “Ti si Petar – Stijena” dva nagovora mladima održao je dr. don Mladen Parlov iz Splita.

Pretprogram za Papin dolazak

Pretprogram za Papin dolazak u dubrovačkoj luci Gruž 6. lipnja započeo je u 6 sati zazivom Duha Svetoga. Potom je animirana Krunica svjetla, koju je predvodila molitvena zajednica iz župe sv. Križa u Gružu. U 7 sati nastupila je klapa “Maestral”, te ženska klapa “Fortuna”. Jutarnja molitva, koju su predvodili i animirali članovi Neokatekumenskog puta, započela je u 7.15 sati, a nakn toga je nastupila klapa “Stonke”. U 7.45 sati počelo je predstavljanje biskupija Splitske metropolije. Prvo su se predstavile Kotorska biskupija i Hvarsko-bračko-viška biskupija s molitvenim dijelom, povijesnim prikazom, pjesmama i dr. Između predstavljanja dviju biskupija nastupila je muška klapa “Linđo N”. U 8.20 sati nastupile su klape “Maestral”, “Slano” i “Subrenum”. Potom se predstavila Šibenska biskupija nakon čega je pjevala klapa “Slano”. U 9 sati počelo je predstavljanje Splitsko-makarske nadbiskupije, a nakon njezinog predstavljanja zapjevale su klape “Subrenum”, “Capella Ragusina”, ženska klapa “Linđo” i “Ragusa”. Od 9.35 do 10.05 sestre iz Družbe Kćeri milosrđa zajedno s klapama s Korčule animirale su program. U 10.05 sati slijedio je kratki povijesni osvrt o gradu Dubrovniku i Dubrovačkoj biskupiji, koji je animirao dr. fra Josip Sopta. Potom je nastupila klapa “Ragusa”. Od 10.30 do 10.45 sati Papa je u papamobilu prolazio između polja s hodočasnicima, a u 10.45 sati počeo je program euharistijskog slavlja.

Prostor i izgled oltara na Papinoj misi

Prostor za euharistijsko slavlje sa Svetim Ocem postavljen je na području akvatorija Luke Gruž u Dubrovniku, na platou ispred zgrade Lučke uprave i Carinarnice. Prostor je veličine oko 3 ha, a na njemu se može smjestiti oko 60.000 hodočasnika. Glavni podij na kojem će se održavati euharistijsko slavlje je površine 400 četvornih metara i okrenut je prema zapadu, odnosno ulazu u akvatorij luke. Prema crkvi Sv. Križa je također je postavljen podij predviđen za orkestar i zbor s 450 pjevača. Prostor za hodočasnike podijeljen je na dvadeset i jedno polje, s tri velika video-zida, sanitarnim čvorovima i postajama Hitne pomoći.
 

Sam podij za svečano euharistijsko slavlje je izveden prema zamisli gospara Stjepa Butijera i njegovih suradnika. Središnji dio je natkriven visokom nadstrešnicom, a s prednje strane dominira stubište širine 12 m i cvjetna bijelo žuta polja koja okružuju čitav prostor. Pod je plavi i asocira na more na kojem će se u neposrednoj blizini oltara nalaziti veliki broj brodica i jedrilica punih hodočasnika, što će pridonijeti još svečanijem izgledu. Na samom podiju nalazi se veliki oltar 3.5 x 1.5 x 1.10m izrađen od slavonske hrastovine. Gornja ploha-menza, je od masivnog drva s aplikacijom intarzije u obliku četverokuta. Prednji bočni dio je izrađen od drva s aplikacijama hrvatskog pletera i čuvenog križa s krstionice kneza Višeslava, a ispuna između ploha je od zlatnih listića. S lijeve strane je Papina stolica koja je za tu svečanost posebno dizajnirana i izrađena, također od masivnog drva oslikana zlatnim listićima. Bijelo platno te Papin grb koji je utkan u naslon govore o posebnoj, jedinstvenoj stolici koja će ostati kao uspomena na posjet Svetog Oca Dubrovniku. S desne strane je postavljen kameni ambon s hrvatskim pleterom i križem na prednjoj strani te kameni svijećnjak visine 150cm. U pozadini se nalaze dekorativne plohe sa svečanim oslikama. Dvije velike plohe lijevo i desno od oltara su veličine 5x7m na kojima se na jednoj nalazi slika Marije Propetog Isusa Petković veličine 4x5m, a na drugoj pozlaćeni reljef grada Dubrovnika te dvije oslike teksta Očenaša iz Starog misala na latinskom i hrvatskom jeziku.

Velika središnja ploha je veličine 15x7m i na njoj je postavljen čuveni “čudotvorni križ s Dakse” pred kojim je Ivan Gundulić spjevao “Suze sina razmetnoga”. Križ se čuva u samostanu sv. Vlaha u Pridvorju. S slijeve strane križa postavljena je velika umjetnička slika sv. Vlaha s gradom u ruci, a s desne strane čuvena Božidarevičeva Bogorodica iz samostana na Dančama u Dubrovniku. Ispod slike Marije Propetog Isusa Petković nalazi se kameni obelisk s moćnikom nove blaženice. Okolo su postavljeni kameni temeljci budućih novih crkava koji su pripravljeni od preostalih dijelova u ratu srušenog križa kojeg je biskup mučenik, dr. Josip Marija Carević podigao 1935 godine na Srđu iznad Dubrovnika. Svečaniji izgled velikom oltaru daju i obojene plohe u žuto-bijeloj boji i cvjetni aranžmani. Prostor je obilježen pojedinostima koje podsjećaju na Svetog Oca (grb), na Vatikan (boje i zastave), na Republiku Hrvatsku (hrvatski pleter i križ kneza Višeslava), na Dubrovačku biskupiju i grad Dubrovnik (sv. Vlaho, Božidarevićeva Bogorodica, zlatni reljef Grada), kao i neke pojedinosti razaranja u Domovinskom ratu (kameni temeljci za nove crkve od porušenog križa). Posebno mjesto ima velika slika Marije Propetog Isusa Petković s obeliskom i moćima te oslike Očenaša iz Starog Misala na latinskome i hrvatskom koji prati čitavo euharistijsko slavlje. Tako zamišljen prostor za euharistijsko slavlje s umjetničkim pojedinostima na oltaru, sa stolicom, ambonom, svijećnjacima, velikim oslikanim plohama te cvjetnim aranžmanima i hortikulturno obrađenim obodnim površinama uz hodočasnike na kopnu i moru ostavljaju svečan dojam, te očituju posebne izraze poštovanja prema Svetom Ocu koji u prigodi stotog putovanja izvan Italije posjećuje Dubrovnik.

dubrovacka-biskupija.hr