Sveti Josip – zaštitnik Hrvatske Danas slavimo svetog Josipa, zaštitnika Domovine, kao spomendan na 10. lipnja 1687. godine kada je Hrvatski sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika hrvatskog naroda piše Župa sv. Josipa.
9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski je sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog sabora od 9. i 10. lipnja 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:
“Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”
Štovanju sv. Josipa u sjevernoj Hrvatskoj u 17. stoljeću najviše su pridonijeli isusovci, osobito preko Sjemeništa sv. Josipa za siromašne đake, na Griču u Zagrebu.
U svom pismu od 16. siječnja 1940. zagrebački nadbiskup bl. kardinal Alojzije Stepinac obavještava vjernike:
“Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu.
Naša Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog Sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.”
Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio je Godinu svetog Josipa. U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, 19. ožujka 1988., tom prigodom sastavio je i molio Molitvu sv. Josipu za domovinu.
Na 37. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije održanom u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske.
Mnogi crkveni redovi i družbe, i muški i ženski, natječu se u štovanju i zazivanju sv. Josipa. Zazivaju ga kao zaštitnika duhovnoga života, ali i kao velikog pomoćnika u vremenitim potrebama. Postoje i brojne bratovštine sv. Josipa te razna glasila koja šire njegovu slavu. U Zagrebu su Sestre milosrdnice dugo godina, sve do 1945., izdavale “Glasnik sv. Josipa”.
Sve to i još mnogo drugo ovdje nespomenuto i nenabrojeno, uz brojne knjige o sv. Josipu, svjedoči kako je taj mili svetac drag kršćanskom srcu. Drag nam je jer je od svih smrtnika bio najbliži Isusu i Mariji, drag nam je zbog svoje vjernosti i tihog služenja otajstvu spasenja. Crkva osobito u novije vrijeme ima veliko pouzdanje u njega te mu se utječe u raznim velikim potrebama. Očito je da je sam Bog htio proslaviti svoga poniznog, tihog i poslušnog slugu. On je dostojno ispunio svoje životno poslanje i kao takav zaslužuje i naše povjerenje i udivljenje.
