7 zanimljivosti o Sikstinskoj kapeli
Papa Franjo krstit će šesnaestero djece u Sikstinskoj kapeli na blagdan Krštenja Gospodinova, u nedjelju 9. siječnja. Ovim povodom donosimo nekoliko činjenica o Sikstinskoj kapeli koje možda dosad i niste znali.
Pogledajte sedam zanimljivih činjenica o slavnom svodu umjetnika koji ga je naslikao, piše portal History.com
1. Michelangelo nije htio oslikati svod Sikstinske kapele
Godine 1508., 33-godišnji Michelangelo teško je radio na mramornoj grobnici pape Julija II., relativno opskurnom komadu koji se sada nalazi u rimskoj crkvi San Pietro in Vincoli. Kada je papa Julije II. zamolio cijenjenog umjetnika da ukrasi strop Sikstinske kapele, Michelangelo je odbio.
Odbio je jer je sebe smatrao kiparom, a ne slikarom te nije imao iskustva s freskama. Također, želio je završiti grobnicu, čak iako su sredstva za projekt bila sve manja. Ipak, Michelangelo je nevoljko prihvatio narudžbu, provevši četiri godine svog života sjedeći na skeli s kistom u ruci.
2. Svod Sikstinske kapele Michelangelo je oslikao u stojećem položaju
Kada zamišljaju Michelangela kako stvara svoje legendarne freske, većina ljudi pretpostavlja da je slikao u ležem položaju. No, zapravo umjetnik i njegovi pomoćnici koristili su drvene skele koje su im omogućavale da stoje uspravno i sežu iznad svojih glava. Slavni je umjetnik sam dizajnirao jedinstveni sustav platformi, koje su na zidove bile pričvršćene nosačima.
Dojam da je Michelangelo umjetničko djelo slikao ležeći, mogao bi proizlaziti iz filma “Agonija i ekstaza” iz 1965. godine, u kojem je Charlton Heston u ulozi Michelangela Buonarottija svod kapele oslikao ležeći.
3. Slavi umjetnik napisao je pjesmu o boli koju je proživljavao oslikavajući Sikstinsku kapelu
Godine 1509. Michelangelo je opisao bol koju mu je zadao fizički napor oslikavanja Sikstinske kapele, prijatelju Giovanniju da Pistoii. “Već sam dobio gušu od ovog mučenja”, napisao je u pjesmi koja je zasigurno bila pomalo šaljiva. Dalje se požalio da mu se “želudac zgnječio”, “koža objesila” i da mu je “kralježnica sva u čvorovima od naginjanja”. Pjesmu je završio afirmacijom da nije trebao mijenjati uobičajen posao: “Nisam na pravom mjestu – nisam slikar.”
4. Nedostaje komponenta svoda
Freskani strop Sikstinske kapele održao se vrlo dobro tijekom pet stoljeća od završetka. No, ondje nedostaje jedna komponenta: djelić neba na ploči koja prikazuje Noin bijeg od velikog biblijskog potopa. Dio te oslikane žbuke pao je na pod i razbio se nakon eksplozije u obližnjem skladištu baruta 1797. godine. Unatoč prividnoj otpornosti svoda, stručnjaci brinu da ovo oštećenje ne predstavlja ozbiljnu prijetnju milijunima ljudi koji svake godine posjećuju Sikstinsku kapelu.
5. Michelangelovo umjetničko djelo nekoliko je puta restaurirano
Između 1980. i 1999. stručnjaci su restaurirali odabrana umjetnička djela u Sikstinskoj kapeli, uključujući Michelangelov svod i njegovu slavnu fresku poznatu kao “Posljednji sud”, koju je stvorio u svojim kasnijim godinama. Stručnjaci su pomno otopili slojeve prljavštine, čađe i naslaga, značajno posvijetlivši boje stoljetnih slika. Restauracija je također poništila rad pape Pija IV., koji je naredio postavljanje smokvinih listova na Michelangelove aktove tijekom 1560-ih.
6. Obris ljudskog mozga na svodu Sikstinske kapele
U odjeljku pod naslovom “Stvaranje Adama” nalaze se figure koje predstavljaju Boga i Adama koji se približuju jedan drugome raširenih ruku. Njihovi prsti koji se gotovo dodiruju jedna su od najprepoznatljivijih i najšire repliciranih slika na svijetu. Pojedini teoretičari smatraju da scena također sadrži obris ljudskog mozga, koji sačinjavaju anđeli koji okružuju Boga. Prema liječniku Franku Lynnu Meshbergeru, koji je postavio ovu hipotezu, Michelangelo je htio dočarati Božje darivanje inteligencije prvom čovjeku.
7. Sikstinska kapela služi za odabir novog pape
Izgrađena 1470-ih u vrijeme pape Siksta IV., po kojemu je i dobila ime, Sikstinska kapela više je od najpopularnijeg turističkog odredišta Vatikana. Ona, naime, služi ključnoj vjerskoj funkciji.
Počevši od 1492. godine, jednostavna zgrada od opeke bila je domaćin brojnih papinskih konklava, tijekom kojih se kardinali okupljaju kako bi glasovali o novome papi. Poseban dimnjak na krovu kapele prikazuje rezultate konklave. Bijeli dim označava izbor pape, a crni dim signalizira kako nijedan kandidat još nije dobio dvotrećinsku većinu.
