U Hercegovini život kao i prije pandemije. Restorani i kafići puni, cvate zimski turizam, cjepiva nema, zaraženih sve manje

Očekujemo još snijega i imamo sve uvjete da ova sezona bude najbolja u posljednjih deset godina. Što je Hrvatskoj more, nama su planine

Prohladni siječanjski dani u tople domove zatvorili su stanovnike najvećega grada na Neretvi. Noćni život je zamro. Na snazi su mjere zabrane kretanja koje se provode od 23 sata do 6 sati ujutro.

Ali, kada prođe policijski sat, stječe se dojam da Mostar živi “staro normalno” i, da nema policijskog sata, nitko i ne bi pomislio da i u ovom dijelu svijeta vlada pandemija koronavirusa. Ugostiteljski objekti su puni, sve trgovine rade, tržni centri također, klubovi…

U kafićima i restoranima gosti sjede bez maski, razmaka među stolovima nema, tu i tamo netko nosi masku na licu, uglavnom starije osobe. – Ma sve je ok. Ne fali nam ništa osim kasnih noćnih izlazaka, zabave i koncerata i tu smo mi mladi zakinuti, ali valjda i ovo neće još dugo potrajati – kazala nam je studentica Valentina A. iz Kiseljaka.

Inače, Mostar je studentski grad u kojem je prije korone živjelo 10.000 studenata iz cijele BiH i Hrvatske. Sad je situacija drukčija jer se nastava većinom odvija na daljinu pa je osjetno manje i mladih u gradu. Nastava u srednjim i osnovnim školama polako se vraća u normalu.

U Zapadnohercegovačkoj županiji, koja je oslonjena na Hrvatsku, zaraženih gotovo da i nema pa se i nastava normalizira. Slično je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji s Mostarom kao središtem u kojem je školski sat ograničen na 30 minuta, ali se barem nastava više ne izvodi na daljinu. Sve su učestaliji i zahtjevi roditelja i nastavnog osoblja da se i ovdje nastava vrati u normalu.

U čemu je kvaka?

Za razliku od društvenog života, kulturni život je posve zamro. Podatak da u Mostaru nijedan koncert nije održan od izbijanja pandemije dovoljno govori u kakvoj su se situaciji našli glazbenici i izvođači. Sporadične live svirke po lokalima i diskotekama ne računamo jer su ilegalne, a veliki urbani festival Mostar Summer Fest organizirao je samo jedan koncert (Let 3) za ograničen broj ljudi, tek toliko da se ne prekine kontinuitet manifestacije. Ostali festivali filmski, kazališni, glazbeni premješteni su na online platforme.

Sličnu situaciju smo zatekli u Hrvatskome narodnom kazalištu Mostar. – Situacija se u posljednje vrijeme malo popravila, ali je i dalje daleko od normalne. I dalje obavljamo sve naše redovite aktivnosti, ali pod posebnim režimom. Broj gledatelja u dvorani i uvjete igranja predstava smo prilagodili propisanim mjerama. Predstave su nešto rjeđe, ali i dalje nastojimo zadržati kontinuitet igranja i produkcije novih predstava. Upravo smo u završnoj fazi priprema nove predstave “Ja od jutra nisam stao” koju režira mladi hrvatski redatelj Dražen Krešić po tekstu Une Vizek, a koja će imati premijeru krajem siječnja ove godine” – kazao nam je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.

Poznati mostarski slikar i kroničar društvenih zbivanja Marin Topić od početka izbijanja pandemije bio je zagovornik liberalnih mjera, po uzoru na Švedsku. I danas slično razmišlja: – U biti, problem je i s izborima u Mostaru i s pandemijom tko broji. Pronađite brojače, tko broji zaražene virusom i glasačke listiće i tu ćete dobiti odgovor na ta pitanja. Iza svega stoje moćnici koji osuđuju sve koji sumnjaju i vjeruju u teorije zavjere.

Kod njih je “kamen mudrosti”, a svijet otkad postoji, od Adama i Eve, Kaina i Abela, počiva na zavjerama i tako sve do današnjeg dana – u svom stilu komentira Topić. Podsjetimo, Mostar je u 2021. godinu ušao s očekivanjima da će konačno dobiti novu vlast jer su nakon 12 godina napokon održani lokalni izbori, međutim, dogodile su se nepravilnosti s izbornim listićima pa će se još jedno vrijeme pričekati na izbor novog gradonačelnika koji će naslijediti Ljubu Bešlića.

Pobjednik izbora je HDZ BiH, koji je s 13 mandata u Gradskom vijeću pobijedio ispred Koalicije pet bošnjačkih stranaka koje su zajedno skupile 11 mandata, tako da je izgledno da će novi gradonačelnik Mostara biti dr. Mario Kordić, mostarski Capak, kako su ga neki prozvali zbog njegove istaknute uloge u suzbijanju pandemije. Koja je, i to treba reći, odnijela mnoge živote u BiH. Podatak da je po broju preminulih od koronavirusa, u odnosu na milijun stanovnika, Bosna i Hercegovina na četvrtom mjestu u svijetu, s 1249 mrtvih na milijun stanovnika nikoga ne drže ravnodušnim. Gore od BiH su Slovenija, Belgija i San Marino.

Ovaj podatak objavljen je prvog dana 2021. godine na stranici worldometers.info. I dok se cijeli svijet cijepi, BiH je jedina zemlja u okruženju koja dosad nije osigurala nijednu dozu cjepiva. Ali ne zato što cjepiva nema ili što je BiH na posljednjem mjestu na nekoj listi zemalja, već isključivo zbog nesposobnosti vlasti da cjepivo naruči izravnom pogodbom s proizvođačima.

I dok Europu steže jači lockdown BiH je prilično otvorena zemlja i nastoji organizirati zimski turizam. To je svijetla točka ove pandemije, slično kao što je Neum bio tijekom ljetne sezone. Mnogi skijaši iz Hrvatske, ali i zemalja EU pohrlili su na bosanskohercegovačke planine u potrazi za svježim planinskim zrakom i uživanjima na snijegu. Slike koje nam dolaze s Blidinja, Vlašića, Kupresa, olimpijskih planina Igmana, Bjelašnice i Jahorine kao da su iz nekog starog filma i podsjećaju na dane kada je BiH bila na vrhuncu i kad su se tu održavale Olimpijske igre.

Puno je vozila s hrvatskim registracijama iz Splita, Dubrovnika, Makarske, ali i Zagreba. Naravno, domaćini žele što bolje iskoristiti bogodanu prirodu pa idu dotle da naplaćuju parking 40 kuna po satu ili sendviče po 60 kuna. Podsjeća vas to na nekoga? Ono što je Hrvatskoj more, to su BiH planine. Turistički djelatnici zadovoljno trljaju ruke, snijega će, kažu, još biti dovoljno da se sezona produži na veljaču, pa možda i ožujak. – Očekujemo još padalina i imamo sve uvjete da ova sezona bude jedna od boljih u posljednjih deset godina – poručuju iz bh skijališta.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić kazao je da su se ski-centri u BiH udružili i da za kartu od 1500 kuna turisti mogu skijati deset dana u sezoni na više od 100 kilometara staza. – Ponašamo se kao svi veliki ski-centri u svijetu i pravimo zajedničku ponudu. Najveću korist od ovoga imaju skijaši – istaknuo je Ljevnaić te dodao da je planinski turizam grana gospodarstva koja pokreće svako gospodarstvo i lokalnu samoupravu. Govoreći o turističkoj sezoni, istaknuo je da je po mnogo čemu uspješna. – Ova sezona će biti dobra, prije svega zbog vrhunski pripremljenih staza – kazao je on.

Do sada je bh planine posjetilo više od 100.000 skijaša. S druge strane, poznata turistička odredišta Međugorje i Mostar u pandemiji trpe velike gubitke jer nema stranih gostiju i hodočasnika.

Primjerice, u Međugorju, koje svake godine posjeti milijun turista, ovih pandemijskih zimskih dana nema nijednog hodočasnika. Pusto je oko crkve sv. Jakova, prazne su ulice, suvenirnice, kafići i restorani. – Što se turizma u Međugorju tiče, sve je mrtvo i bit će tako dok se stanovništvo kod nas i u svijetu ne cijepi protiv koronavirusa i tek onda se možemo nadati da će ljudi početi putovati i dolaziti do nas – kazao je voditelj Ureda Turističke zajednice Međugorje Željko Vasilj.

Izrazio je nadu u to kako će se do 40. godišnjice Gospinih ukazanja u Međugorju, 25. lipnja 2021., situacija s koronavirusom popraviti i da će onda doći hodočasnici iz brojnih zemalja.

Sablasno izgleda i stara jezgra Mostara sa Starim mostom. Mnogi su lokali zatvoreni i čekaju bolje dane, odnosno toplije vrijeme kada će zaživjeti bašte kafića.

Problem s granicom

Mi smo većinu pandemije radili, osim onih početnih mjesec dana kada je sve bilo zatvoreno. Ljeto je još donekle bilo dobro jer se moglo sjediti vani, ali već s dolaskom jeseni sve je zamrlo i morali smo se odreći dvaju zaposlenika. Nadamo se da ćemo nekako izgurati ovu zimu pa da na proljeće opet počnemo raditi kao nekada – govori nam konobar Gardena, jednog od omiljenih okupljališta Mostaraca.

Inače, policija provjerava sve lokale u 23 sata, a kazne za nepoštovanje su rigorozne. Diskoklubovi u dane vikenda otvaraju već u 19 sati jer u 23 sata moraju zatvoriti vrata, kao i svadbeni saloni. I na koncu, u BiH se, za razliku od većine zemalja zapadne Europe, život odvija normalno, jedino što Hercegovcima teško pada jest ograničenje kretanja i što ne mogu slobodno putovati u Hrvatsku i zemlje Europske unije bez predočenja PCR testa ili dokaza da su preboljeli koronu.

Brojne su obitelji razdvojene i pate jer jedni žive u BiH, drugi u RH, pa se ne mogu viđati kao nekad. Ali svemu dođe kraj, pa će i ovoj pandemiji. Samo treba strpljenja

www.medjugorje-news.com/vecernji.hr