Svećenik objašnjava: Jesu li estetske operacije grijeh?
”Jesu li estetske operacije (ako za njih nema stvarne medicinske, zdravstvene potrebe) grijeh?”, pitanje je koje su postavili slušatelji Radiopostaje Mir Međugorje
Odgovor je dao fra Renato Galić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije koji je trenutno na službi u Zagrebu kao pomoćni odgojitelj bogoslova, koji je odmah na početku naglasio kako na ovo pitanje ne bi bilo dobro odgovoriti s „da“ ili „ne“, odnosno reći jeli nešto grijeh ili to nije, te da se ovdje radi o nečem složenijem pa nije moguće dati jednostavan i kratak odgovor.
”Ovo pitanje je izrazito aktualno u našem vremenu. Iz medija ili iz društvenih mreža jasno je kako se mnoge osobe podvrgavaju estetskim operacijama. To više-manje čine iz jednog cilja: izgledati lijepo i dotjerano. To je tek od jedan pokazatelja kako živimo u okruženju koje stavlja preveliki naglasak na vanjski izgled. Izgled je važan, bez daljnjega. Ne smijemo također pasti u drugu krajnost te ga obezvrjeđivati. Međutim, dojma sam kako živimo u vremenu u kojem se, kako to kaže Katekizam katoličke Crkve u broju 2289. promiče „kult tijela kojemu bi trebalo sve žrtvovati, uzdižući tjelesno savršenstvo i športski uspjeh kao neka božanstva.“
Iz medija ili iz društvenih mreža jasno je kako se mnoge osobe podvrgavaju estetskim operacijama. To više-manje čine iz jednog cilja: izgledati lijepo i dotjerano.
Neki bi odmah na temelju ovoga zaključili kako Crkva ima drastično negativan stav prema ovakvim zahvatima, ali to nije tako. Na tom tragu nije loše spomenuti još jedan navod iz Katekizma koji tvrdi sljedeće: „Život i tjelesno zdravlje dragocjeni su Božji darovi. Treba ih razumno njegovati, obazirući se na potrebe drugih i na zajedničko dobro“ (KKC 2288). Iz ovoga je sasvim jasno kako je život, a pod tim se također podrazumijeva i vanjski, to jest fizički izgled, Božji dar. Život je ustvari jedan od najvećih Božjih darova jer nam omogućava odnos s njim i s našim bližnjima.
Sljedeći navodi iz Katekizma je također dragocjen jer nas poziva na krepost umjerenosti kad se govori o izgledu. Uz umjerenost, ja bih naglasio i načelo razumnosti u njegovanju izgleda, a na što nas Crkva poziva. Crkva nas kao brižna majka jednostavno poziva na mudrost i razlučivanje. Ona nipošto nešto ne brani, nego samo potiče da sagledamo jednu širu sliku cijele problematike i da vanjski izgled, koji je važan, nipošto ne apsolutiziramo, odnosno uzmemo kao jedinu svrhu”, kazao je fra Renato Galič ističući potrebu stvaranje kulture i ozračja koje neće drugoga osuđivati i gledati ispod oko zbog eventualnih fizičkih nedostataka.
”Svjesni smo da smo upravo mi ti zbog kojih se drugi osjećaju nepoželjno u društvu i koji se ne mogu u potpunosti ostvariti kao osobe i ući u odnose s drugima.
Budući da zadnjih godinu dana radim kao bolnički kapelan u KB Dubrava, svakodnevno se susrećem s bolesnicima. Od mnoštva odjela koje posjetim svakoga dana, postoji jedan gdje uvijek ulazim s jednim grčem. Radi se, naime, o odjelu za kirurgiju lica na kojem se izvode zahvati na licu, te koji ponekada trajno ostavljaju velike ožiljke na njemu. Pošto čovjek ne komunicira jedino riječi, već i gestikulacijama, izrazima lica, a ono predstavlja bitan faktor naše osobnosti, možemo postaviti pitanje bili jedna estetska operacija, učinjena s namjerom da se uklone određeni nedostatci, predstavljala moralni problem i grijeh?
…možemo postaviti pitanje bili jedna estetska operacija, učinjena s namjerom da se uklone određeni nedostatci, predstavljala moralni problem i grijeh?
Naravno da ne. Ako je osoba na primjer imala tumor, odnosno veliku izraslinu na licu, ona nipošto neće učiniti grijeh ako bi nakon uspješno završenog liječenja sebe podvrgla estetskom zahvatu. Svakako je važna motivacija koja pokreće odrečeni čin. Koji su motivi? Također je potrebno da jedan takav zahvat ne utječe na naše zdravlje. Smatram kako u ovom slučaju postoji određena zdravstvena potreba, a na što aludira slušatelj u pitanju”, kazao je fra Renato te na samom kraju dao nekoliko savjeta.
Često nas nedovoljna ljubav prema samima sebi, upravo tjera u estetske zahvate.
”Važno je da osoba koja namjerava učiniti jedan ovakav zahvat, propita, to jest, pročisti svoje motive. Jeli mi nešto potrebno, donosi li poboljšanje mog zdravlja i s kojom nakanom idem na zahvat. Paziti da se ne podlegne modernoj kulturi koja isključivo promovira kult tijela i fizički izgled. On, koliko god bio bitan, ipak ne predstavlja apsolutnu vrijednost. Osim što sam spomenuo kako je potrebno njegovati kulturu i ozračje koje će promicati prihvaćanje drugih osoba, bez obzira na njihov izgled, iz svog svećeničkog života bih istaknuo još jedan problem, a to je ljubav prema samome sebi. Susrećem se s mnogim osobama koje sebe ne prihvaćaju i nemaju lijepu sliku o sebi. Nije loše spomenuti Kristovu drugu zapovijed ljubavi koja kaže da ljubimo druge kao što sebe ljubimo. Često nas nedovoljna ljubav prema samima sebi, upravo tjera u estetske zahvate. Tu se ne radi primarno o vanjštini, već o nesređenoj nutrini koju se pokušava riješiti vanjskim zahvatima. Važno je imati zdrav odnos sa samim sobom, ali isto tako ne pretjerivati”, zaključio je fra Renato.
