Što zapravo slavimo na blagdan Male Gospe?
“Ne treba brkati “Malu Gospu” s dogmom i blagdan “Bezgrešnog začeća” jer se ono tiče trenutka kad je Marija začeta, dok 8. rujna slavimo rođenje Marije. Dakle, Bezgrešno začeće odnosi se na trenutka kad je Marija začeta, “Mala Gospa” se odnosi na Marijino rođenje, a “Velika Gospa” se odnosi na kraj Marijina zemaljskog života”, piše magistar teologije Hrvoje Šijak.
Blagdan Male Gospe slavimo uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi “mala Marija”, spomendan Marijina rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.
Svakako da su Bezgrešno začeće i Uznesenje važniji događaji, ali Crkva želi proslaviti i Marijino rođenje, piše magistar teologije Hrvoje Šijak za portal Vjera i djela. Marijino rođenje od početka se shvaća kao trenutak stvaranja novog Zavjeta ili Kovčega Saveza. Odnosno, tog je dana Bog sebi izgradio novi Hram i ovo je prvi put da Bog sebi priprema čovjeka kao svoje vrhunsko prebivalište.
Ne treba brkati “Malu Gospu” s dogmom i blagdan “Bezgrešnog začeća” jer se ono tiče trenutka kad je Marija začeta, dok 8. rujna slavimo rođenje Marije. Dakle, Bezgrešno začeće odnosi se na trenutka kad je Marija začeta, “Mala Gospa” se odnosi na Marijino rođenje, a “Velika Gospa” se odnosi na kraj Marijina zemaljskog života.
Svakako da su Bezgrešno začeće i Uznesenje važniji događaji, ali Crkva želi proslaviti i Marijino rođenje. Čini se da se prva slavlja Marijina rođendana počinju javljati u 6. stoljeću. Iz tog razdoblja imamo himan koji u 12 strofa sažima tzv. “Jakovljevo protoevanđelje”. Zapravo, većina onoga što o Marijinom rođenju i djetinjstvu mislimo ili vjerujemo dolazi iz tog apokrifa, isprva pod nazivom: “Rođenje Marijino”.
Tako tu saznajemo da su njeni roditelji, Joakim i Ana dugo bili bez djece. Onda Ana, iako već smatrana nerotkinjom, ipak rađa Mariju te je posvećuje Bogu. Stoga Marija već s 3 godine odlazi u Hram gdje će živjeti, odrastati i jesti sve do 12. godine. Svo to vrijeme hrani je sâma ruka Božja te ona utoliko ostaje čista sve do trena kad treba postati ženom. Budući da pojavom menstrualnih ciklusa ona prema hramskim propisima više ne može biti smatrana čistom, ždrijeb je odlučio da će je u svoj dom primiti Josip. A što je dalje bilo između Josipa i Marije znamo na temelju kanonskih evanđelja.
S obzirom da ova Marijina biografija datira u razdoblje kasnog 2. stoljeća te još koje stoljeće ostaje izoliran tekst o Mariji, teško je sa sigurnošću tvrditi da donosi vjerodostojne podatke. Ipak, većina je ovoga prihvaćena u puku i to često vrlo kanonski.
Iako marijanska slavlja nisu tipična u ovom razdoblju, priča je očito zahvatila publiku. Prvo euharistijsko slavlje Marijina rođendana vjerojatno je bilo u 7. stoljeću u Jeruzalemu u bazilici koja je prema predaji napravljena na mjestu Marijine rodne kuće. Nije sasvim jasno zašto je tada odabran baš 8. rujna, iako se on u suvremenom liturgijskom kalendaru lijepo poklapa s Marijinim začećem 9 mjeseci ranije, tj. 8. prosinca.
Marijino rođenje od početka se shvaća kao trenutak stvaranja novog Zavjeta ili Kovčega Saveza. Odnosno, tog je dana Bog sebi izgradio novi Hram i ovo je prvi put da Bog sebi priprema čovjeka kao svoje vrhunsko prebivalište.
