Što su kvatre i kako su nastale
Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost. Novi Rimski kalendar o kvatrama određuje sljedeće: “Na kvatre običava Crkva moliti Gospodina za različite ljudske potrebe, prije svega za plodove zemlje i za ljudski rad, i samo mu za to zahvaljivati. Da bi kvatre odgovarale potrebama vjernika različitih krajeva, valja da vrijeme i smisao njihova slavljenja odrede biskupske konferencije”.
Pročitajte tumačenje župnika u zagrebačkoj župi Muke Isusove u Vukomercu vlč. Danijela Crnića. Tekst u cijelosti prenosimo s mrežne stranice Župe sv. Mateja, Zagreb – Dugave. U godišnji ciklus liturgije utkana su četiri tjedna posta i molitve, svaki u jednom godišnjem dobu. Ta četiri tjedna zovemo kvatre ili tjedni, a te dane, kvatreni dani, ili jednostavno kvatre. U kvatrenom tjednu slavi se u srijedu, petak i subotu.
Povijest nastanka kvatri je prilično komplicirana. Najjednostavnije rečeno je da su kvatre nastale iz nastojanja Crkve u Rimu da učini nešto da se spriječe poganske svečanosti u gradu Rimu koje su se zadržale i nakon proglašenja kršćanstva državnom religijom rimskog imperija. Poganski Rim slavio je tri puta godišnje svoja slavlja vezano uz poljoprivredne poslove. U studenom – prosincu, slavlje vezano uz sjetvu ozimih usjeva; u lipnju – srpnju, slavlje vezano uz žetvu; te u rujnu slavlje vezano uz berbu.
Smisao kvatrenog posta je obnova Božjeg naroda!
Vremenski termini pojedinih kvatrenih slavljenja nisu bili ustaljeni od početka. Jedino su se u Rimu kvatre slavile ovako od svog početka: srijedom i petkom se postilo, a subotom je uz post bilo i bdijenje u bazilici sv. Petra. Kvatre su zasigurno nastale u Rimu, jer ih ni u 7. stoljeću nema u susjednim biskupijama Rima na području današnje Italije.
U Galiju (Francusku) kvatre se uvode izričitom naredbom samog cara Karla Velikog početkom 9. stoljeća, a u Englesku ih uvode misionari Grgura Velikog. U Hispaniju (Španjolsku i Portugal) kvatre se uvode uvođenjem same Rimske liturgije.
Smisao kvatrenog posta, kako to govori sv. Leon Veliki, je obnova Božjeg naroda, Crkve, po zajedničkom postu, molitvi i milostinji. Hrvatska biskupska konferencija je odredila da se kvatre zadrže u njihovim dosadašnjim terminima. Jedino zimske kvatre valja pomaknuti tako da kvatrena subota bude ili 16. prosinca, ili u subotu prije tog datuma.
Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost!
Nakane kvatri ovako su precizirane: proljetne kvatre (Post cineres) slave se u srijedu, petak i subotu poslije Čiste Srijede ili Pepelnice, a nakana posta i molitve je pokora i obraćenje. Ljetne kvatre (Post ignum) slave se u srijedu, petak i subotu nakon Duhova, a nakana posta i molitve je za zaštitu usjeva na selima i posveta ljudskog rada u gradovima. Jesenske kvatre (Post crucem) slave se u srijedu, petak i subotu poslije blagdana Uzvišenja svetog Križa, a nakana posta i molitve je kršćanski odgoj mladeži i duhovna zvanja. Zimske kvatre (Post lucem) slave se tako da kvatrena subota bude ili 16. prosinca, ili subota prije tog datuma.
Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost. Novi Rimski kalendar o kvatrama određuje sljedeće: “Na kvatre običava Crkva moliti Gospodina za različite ljudske potrebe, prije svega za plodove zemlje i za ljudski rad, i samo mu za to zahvaljivati. Da bi kvatre odgovarale potrebama vjernika različitih krajeva, valja da vrijeme i smisao njihova slavljenja odrede biskupske konferencije”.
