U povodu 96. Svjetskog misijskog dana koji se obilježava danas 23. listopada, agencija „Fides“ kao i dosadašnjih godina objavila je statistiku za Katoličku Crkvu u petak, 21. listopada.
Podaci su preuzeti iz posljednjeg tiskanog Statističkog godišnjak Crkve (Annuario Statistico della Chiesa) ažuriranog do 31. prosinca 2020., a tiču se članova Crkve, pastoralnih struktura, crkvenog djelovanja na polju: zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja, prenosi Nedjelja ba.
Svjetska populacija i broj katolika
Posljednjega dana 2020. svjetsku populaciju činilo je 7 667 136 000 osoba, što je povećanje od 89 359 000 ljudi u odnosu na prethodnu godinu. Globalni porast odnosi se na sve kontinente, a još uvijek najveći je u Aziji (+39 670 000) i Africi (+37 844 000), a slijede Amerika (+8 560 000), Europa (+2 657 000) i Oceanija (+628 000).
Na isti nadnevak, dakle 31. prosinca 2020. broj katolika u svijetu iznosio je 1 359 612 000 što predstavlja ukupno povećanje od 15 209 000 u usporedbi s prethodnom godinom. Prirast broja katolika je primjetan na svim kontinentima, osim u Oceaniji gdje ih manje 9 000. Kao i u proteklim godinama najviše krštenih je u Africi (+5 290 000) i Americi (+6 463 000), a slijede Azija (+2 731 000) i Europa (+734 000). Svjetski postotak katolika neznatno se smanjio (-0,01) u odnosu na prethodnu godinu dosegnuvši brojku od 17,73%.
Uočljivo je i povećanje broja katolika po jednom svećeniku gdje u prosjeku jedan prezbiter pastoralno skrbi za 14 948 vjernika. Po kontinentima je broj pripadnika Katoličke Crkve na jednog svećenika rastao u: Americi (+117), Oceaniji (+53), Europi (+49), Aziji (+15) i Africi (+3).
Crkvena oblasti i misijske postaje
Crkvene oblasti su se u odnosu na prethodnu godinu povećale samo za jednu te su dostigle brojku od 3 027. Nove su stvorene samo u Americi (+2), dok su nepromijenjene ostale na ostalim kontinentima, osim u Aziji, gdje su smanjene za jednu (-1).
Misijskih postaja sa stalnim svećenikom ukupno je 3 284 (+67). Povećale su se u Americi (+149) i Oceaniji (+6), a smanjile u Aziji (-66), Africi (-19) te Europi (-3). Bez rezidentnih svećenika ukupno su se smanjile za 253, dosegnuvši broj od 131 154 s varijacijama podijeljenim na sljedeći način: smanjenje u Americi (-122), Aziji (-383) i Europi (-1), dok im je porastao broj u Africi (+249) i Oceaniji (+4).
Smanjen broj svećenika
Ukupan broj biskupa u svijetu smanjio se za samo jednoga i iznosi 5 363. Od toga broja njih 4 156 imenovani su iz dijecezanskog klera, a iz redovničkog 1 207.
I ove godine broj svećenika u svijetu se smanjio za 4 117 te je dosegao brojku od 410 219. Najizraženije opadanje broja prezbitera je u Europi (-4 374), a slijede Amerika (-1 421) i Oceanija (-104), dok je porast zaređenih službenika vidljiv u Africi (+1 004) i Aziji (+778).
Broj dijecezanskih svećenika u svijetu na globalnoj razini manji je za 1 615 te iznosi 280 521. U Europi ih je, u odnosu na prethodnu godinu, manje za 2 880, u Americi za 364 i Oceaniji za 40 dok ih je više u Africi 1 116 i Aziji 553.
Kada je riječ o redovničkih prezbiterima i njihov broj je smanjen za 2 502 te ih je ukupno 129 698. Više ih je samo u Aziji (+225), a na svim ostalim kontinentima ih je manje: Europi (-1 494), Americi (-1 057), Africi (-112) i Oceaniji (-64).
Dok opada broj svećenika interesantno je kako raste broj trajnih đakona svugdje u svijetu. U odnosu na prethodnu statistiku više ih je za 397, a ukupno ih ima 48 635.
Zanimljivo je kako raste broj redovnika koji nisu svećenici te ih je u proteklom razdoblju više za 274, a ukupno ih je na svijetu 50 569. Trend globalnog smanjenja redovnica potvrđen je i ove godine te ih je manje za 10 553, a ukupno ih je 619 546. Najviše ih nedostaje u Europi (-8 852), zatim Americi (-4 326) i (–242), dok im se broj, očekivano, povećao u Africi (+2 503) i Aziji (+364).
Sve manje bogoslova i sjemeništaraca
Bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, u odnosu na prethodnu statistiku u svijetu je manje za 2 203 te ih je ukupno 111 855. Porast svećeničkih kandidata vidljiv je samo u Africi (+907), dok ih je manje u: Americi (-1 261), Aziji (-1 168), Europi (-680) i Oceaniji (-1).
Slično je i sa sjemeništarcima, biskupijskim i redovničkim, čiji se broj već petu godinu zaredom smanjuje. Ove godine ih je manje 1 592, a ukupno ih je 95 398. Rast je zabilježen samo u Africi (+375) i Oceaniji (+1), a na ostalim kontinentima ih je manje i to u: Americi (-1.049), Aziji (-644) i Europi (-275).
Odgojne i obrazovne institucije
Na području obrazovanja i odgoja Crkva u svijetu upravlja sa 72 785 dječjih vrtića koje pohađa 7 510 632 polaznika; 99 668 osnovnih škola s 34 614 488 učenika; 49 437 srednje škole s 19 252 704 učenika. Također pastoralno prati 2 403 787 polaznika viših škola i instituta te 3 771 946 studenata.
Uz sve ovo vrijedi spomenuti kako Katolička Crkva u svijetu kroz svoje zdravstvene, dobrotvorne i pomoćne ustanove vodi: 5 322 bolnice, 12 415 ambulanti, 534 leprozarija (za bolesnike od gube), 15 204 doma za starije, kronične bolesnike i hendikepirane, 10 362 bračna savjetovališta, 3 137 centara za odgoj ili socijalni preodgoj te 34 291 drugu ustanovu.
I na kraju može se primijetiti kako zajedno sa svjetskom populacijom raste i broj katolika, ali se smanjuje broj duhovnih zvanja. Gledajući samo brojke i statistiku, koja nerijetko zna i prevariti, može se zaključiti kako je Katolička Crkva najvitalnija i najživlja u misijskim područjima Afrike i Azije. Nije isključeno kako će u budućnosti upravo misionari rodom s ta dva kontinenta biti u misijama u Europi, što se već i događa s bogoslovima i svećenicima koji se školuju na crkvenim učilištima diljem Starog kontinenta. No, isto tako nemjerljiva je njezina uloga na poljima zdravstvenog, odgojno-obrazovnog i dobrotvornog doprinosa.
