Predmet velike moći: Egzorcizam medaljice i križ svetoga Benedikta
Medaljica svetoga Benedikta u Katoličkoj je Crkvi prepoznata kao sveti predmet velike moći, osobito za one koji traže ozdravljenje od bolesti i oslobođenje od demonskih utjecaja. Kao svaki sveti predmet, njegova snaga ne leži u njegovoj ljepoti, a ni u molitvi koja je u njoj ispisana, nego se pripisuje veličini Isusa Krista koja se ostvaruje preko učinkovitoga zagovora svetoga Benedikta, posvete po djelovanju Crkve i vjere osobe koja se služi medaljice, prenosi Svjetlo riječi.
Takve osobe ne hode u praznovjerju nego u vjeri, kao i žena koja je bolovala od krvarenja i dotakla se skuta Kristovih haljina ili ona koja je izliječena i oslobođena zlih duhova po tkanini koju je ranije dotaknuo sveti Pavao: „Na bolesnike bi stavljali rupce ili rublje s Pavlova tijela pa bi s njih nestajalo bolesti i zli duhovi iz njih izlazili.” (Dj 19,12)
Slova koja su ispisana s obiju strana medaljice bila su nejasna dok 1647. nije otkriven dokument iz 1415. u opatiji Metten u Njemačkoj. U njemu je objašnjeno da svako slovo predstavlja jednu riječ latinske molitve egzorcizma. Medaljica svetoga Benedikta ispunjena je slikama i zanimljivim redom slova. Središnje mjesto prednje strane medaljice zauzima veliki monah i utemeljitelj redovništva na Zapadu sveti Benedikt iz Nursije. U desnoj ruci drži križ koji predstavlja spasenjsku Kristovu moć.
U lijevoj ruci drži knjigu Pravila koju njegovi nasljednici opslužuju do današnjih dana. Ta knjiga simbolizira benediktinsku djelatnost molitve i evangelizacije kroz brojna stoljeća. S desne strane svetoga Benedikta stoji razbijena posuda, koja opisuje slučaj iz njegova života. Kaže se kako su neki redovnici, kivni na Benedikta, otrovali njegovo vino. A kad je Benedikt načinio znak križa, čaša se razbila, a pobunjeni su se redovnici razbježali.
S njegove lijeve strane naslikan je gavran, koji je pred Svecem uklonio otrovani kruh, da bi čudesno ostao na životu. Iznad razbijene čaše i gavrana ispisane su riječi „Crux Sancti Patris Benedicti”, ili na hrvatskom: „Križ svetoga oca Benedikta”. Po rubu koji zatvara njegov lik stoje riječi „Eius in obitu nostro praesentia muniamur”, ili na hrvatskom: „Neka nas jača njegova prisutnost na času naše smrti”. Naime, sveti Benedikt smatra se zaštitnikom za sretnu smrt, poput svetoga Josipa.
Ispod njegovih nogu ispisane su riječi: „ex SM Casino MDCCCLXX” ili „Sa svetoga brda Cassina 1880.” Ova su slova dodana uz 1400. obljetnicu rođenja svetoga Benedikta.
S druge strane medaljice središnje mjesto zauzima križ. Povrh njega stoji riječ „pax”, što na latinskom znači „mir”. To je glavni pozdrav i geslo Benediktinskoga reda. Oko križa stoje četiri velika slova – C. S. P. B. ili „Crux Sancti Patris Benedicti”, kao i s prednje strane. Položeni i uspravni krak križa sadrže početna slova drevne latinske molitve: – C. S. S. M. L. – “Crux sacra sit mihi lux!” – N. D. S. M. D. – “Nunquam draco sit mihi dux!” Na hrvatskom ta molitva glasi: „Neka Sveti križ bude moje svjetlo! Neka zmaj nikad ne bude moj vođa!”
Također, u smjeru kazaljke na satu, po rubu su ispisana ova slova: – V. R. S. N. S. M. V. S. M. Q. L. I. V. B.: „Vade retro Satana, numquam suade mihi vana, sunt mala quae libas, ipse venena bibas!” ili na hrvatskom: „Odlazi od mene, Sotono, ne iskušavaj me svojim ispraznostima. Što mi nudiš zlo je – ispij sam svoj otrov!”
Sama medaljica svetoga Benedikta ne posjeduje snagu. Kad bi tko tako vjerovao, živio bi praznovjerje. Medaljica je zapravo vidljiv znak nutarnje pobožnosti onoga tko je nosi i vjere u Isusa Krista i njegova slugu svetoga Benedikta.
Kako je na medaljici ispisana molitva egzorcizma protiv Sotone, ona se koristi da bi se zazvao Božji blagoslov i zaštita nad ljude, po zagovoru velikoga sveca. Također, ona je podsjetnik na odreknuće od svega zla koju smo na krštenju obećali mi sami ili naši roditelji i kumovi u naše ime.
Potpuni oprost onima koji nose medaljicu
Potpuni oprost na smrtnomu času dobivaju oni koji nose medaljicu sv. Benedikta i ispunjavaju sljedeće uvjete:
- ako preporučuju dušu Bogu
- ako se ispovjede i pričeste ili (ako to nije moguće) zazovu sveto ime Isusovo uz skrušeno kajanje.
Među oprostima koje je papa Benedikt XIV. u breveu od 12. ožujka 1742. podijelio ovoj medaljici jest i potpuni oprost uz obične uvjete (ispovijed, pričest, molitva na nakane sv. oca) na blagdane: Božić, Bogojavljenje, Svijećnicu, Uskrs, Spasovo, Duhove, Presveto Trojstvo, Tijelovo, Veliku Gospu, Bezgrješno začeće, Malu Gospu, Sve svete, Sv. Benedikta (11. 7.) ako barem jednom u tjednu:
- mole krunicu ili
- poučavaju u vjeri ili
- posjete bolesnike ili
- daju milostinju siromasima ili
- dođu na sv. misu.
Djelomični oprosti vezani su uz mnoge molitve ili pobožnosti i mnoga dobra djela, prenosi Catholicgentlmen.
Potpuni oprost zadobiva svaki tko na času smrti „koristi, poljubi ili drži blagoslovljenu medaljicu, časteći je”, kako piše u Priručniku o oprostima, koju je izdala Sveta Stolica. Oprost se udjeljuje svakomu tko svoju dušu povjerava Bogu, ispovjedi se i primi Svetu pričest. Po preporuci Kongregacije za redovnike iz 1965. benediktinskim oblatima, odnosno laicima benediktincima, dopušteno je da medaljicu svetoga Benedikta nose umjesto škapulara.
Milosti koje se primaju preko ove medaljice
1. Brani nas od vradžbina i drugih đavolskih utjecaja.
2. Štiti nas od tlačenja i zavođenja zloduha.
3. Pomaže pri obraćenju grešnika, posebno kada se oni sami nalaze u smrtnoj opasnosti.
4. Pomaže kao zaštita od kušnji.
5. Djeluje protiv zaraznih bolesti i otrova.
6. Majke pred porodom dobivaju posebnu pomoć za siguran porod.
7. Pruža zaštitu u vrijeme bura, oluja i drugih nevolja na zemlji.
8. Pomaže u liječenju tjelesnih tegoba.
Kako koristiti medaljicu
1. Na lančiću oko vrata.
2. Na krunici koju molimo.
3. U džepu ili torbi.
4. U automobilu ili iznad vrata i prozora u stanu.
5. U temeljima kuće.
6. Pričvršćenu na sredini križa.
Korištenje bilo kojeg vjerskog predmeta služi kao podsjetnik na Boga i usmjeruje nas prema služenju Bogu i našim bližnjima. Medaljica se ne smije poistovjećivati s amajlijom ili nekakvim čarobnim predmetom.
Križ sretne smrti
Raspelo poznato pod imenom “Križ svete smrti” ne nosi taj naziv samo zbog egzorcizirajućih svojstava Medaljice i Kristova tijela, već zbog zaštite koja proizlazi iz same smrti svetog Benedikta. Papa Grgur Veliki (540.-604.) opisuje smrt svetog Benedikta sljedećim riječima:
„Šest dana prije nego što je napustio ovaj svijet, Benedikt je naredio da se otvori njegova grobnica. Odmah nakon toga pao je u groznicu praćenu velikom vrućicom i čestom nesvjesticom. Kako se iz dana u dan njegova bolest sve više pogoršavala, naredio je redovnicima da ga prenesu u kapelicu gdje se osnažio primajući Tijelo i Krv našega Spasitelja Krista. Dok su njegovo slabo tijelo pridržavala dvojica njegovih učenika, on se uspravio s rukama uzdignutim prema nebu i u tom molitvenom stavu predao svoj duh.“
