Papa Franjo: Ne znam bih li se smijao ili plakao kad lideri savjetuju siromašne da se dezinficiraju nekoliko puta dnevnom sapunom i vodom…
Papa Franjo je u audijenciju primio sudionike plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život. Istaknuo je pitanje besplatne i dostupne zdravstvene skrbi te borbu protiv COVID-19.
Nije samo COVID-19 izazvao zdravstvenu krizu, postoje i zemlje u kojima je svakodnevno zdravlje ugroženo, gdje vladaju nepravde i nejednakosti, nedostaje hrane i pitke vode, gdje ljudi umiru od jedva prihvatljivih higijenskih uvjeta. Postoji i „kultura odbacivanja“, koja dovodi do „odbacivanja“ djece i starijih, prošlosti i budućnosti društva. Misli su to koje je papa Franjo podijelio sa sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život koje se bavi temom „Javno zdravstvo u globalnoj perspektivi. Pandemija, bioetika, budućnost“.
Polazeći od iskustva pandemije, Sveti Otac je kazao kako je ona pojačala odjek Zemljina vapaja i plača siromaha. Ne možemo biti gluhi na ovaj dvostruki vapaj, moramo ga dobro slušati, pozvao je.
Mi smo žrtve kulture odbacivanja, dodao je. Odbacujemo djecu koju ne želimo primiti, rekao je, što je omogućeno zakonom o pobačaju kojim ih se izravno ubija. Danas je to postalo „normalno“. Sveti Otac ponovio je i riječi koje je uputio novinarima na povratku iz apostolskog putovanja Slovačkoj: “Je li ispravno oduzeti ljudski život kako bi se riješio problem? Je li u redu angažirati ubojicu da riješi problem?“
Uz djecu, tu su i starije osobe, koje pomalo postaju „otpad“, jer „nisu potrebni“. No, oni su korijeni mudrosti naše civilizacije, a ta ih ista civilizacija odbacuje, naglasio je Papa. Protiv njih se provodi tzv. „skrivena eutanazija“. Lijekovi su skupi te se daju polovično. To znači skraćivanje života starijih osoba“, rekao je papa Franjo. Ovime poričemo nadu – nadu djece koja nam donose život koji nas pokreće i nadu koja je u korijenima koji nam pružaju naši stariji.
Promatrajući ovaj složeni scenarij, Papa je naglasio kako treba razumjeti i odgovorno priznati međusobnu povezanost pojava. Životni uvjeti, koji su rezultat političkih, društvenih i okolišnih izbora, utječu na ljudsko zdravlje. Dovoljno je ispitati očekivani životni vijek i zdrav život u raznim zemljama i društvenim skupinama kako bi se uvidjele velike nejednakosti koje ovise o varijablama poput visine plaće, kvalifikacija, pa čak i o susjedstvu u istome gradu.
Potvrđujemo kako su život i zdravlje jednako temeljne vrijednosti za svakoga, utemeljene na neotuđivom dostojanstvu ljudske osobe. No, ako ovu potvrdu ne prati odgovarajuća predanost u prevladavanju nejednakosti, zapravo prihvaćamo bolnu stvarnost da nisu svi životi jednaki i svačije zdravlje nije jednako zaštićeno, kazao je Papa.
Sveti Otac je ponovio brigu za tim da treba uvijek postojati besplatan zdravstveni sustav.
Govoreći o pandemiji, Papa je istaknuo i kako bi nas ovo vrijeme u kojem smo ugroženi trebalo usmjeriti na to što znači biti ranjiv i živjeti u svakodnevnoj neizvjesnosti. Tako ćemo moći preuzeti i odgovornost za ozbiljna stanja u kojima se nalaze drugi. Naučit ćemo ne stavljati svoje prioritete iznad onih koji na drugim kontinentima imaju hitnije potrebe – kao što su nedostatak cjepiva, ali i pitke vode i kruha svagdašnjeg.
Odstupajući od pripremljenog govora Papa je kazao prisutnima: Ne znam smijem li se ili plačem kada čujem vođe koji savjetuju stanovnicima sirotinjskih četvrti neka se dezinficiraju nekoliko puta dnevno sapunom ili vodom… Ali dragi moji, oni nisu nikada bili u sirotinjskoj četvrti: tamo nema vode, ne znaju za sapun. Poručuju im neka ne izlaze iz kuća, ali tamo je kuća cijelo susjedstvo. Molimo vas, pozvao je Sveti Otac, pobrinimo se i za ove stvarnosti, čak i kada razmišljamo o zdravlju.
Vatican News
