Ovu namirnicu teško je izbaciti iz prehrane: Razara tijelo, a jedemo je svaki dan!
Mreža inhibitornih neurona ključna je za kontrolu ponašanja. Ti su neuroni poput moždanih kočnica i koncentrirani su u prefrontalnom korteksu – ključnom području mozga koji je uključen u donošenje odluka, kontrolu impulsa i odlaganje zadovoljstva.
- Molbe novorođenom Djetetu Isusu – pobožnost koja se moli od Božića do Svijećnice
- 6 kratkih biblijskih citata koji će vam pružiti utjehu ako ste ovog Božića usamljeni
- Jesu li nam grijesi koje zaboravimo ispovijediti oprošteni?
- Fra Petar Ljubičić: Kako je redovnik završio u paklu zbog jedne stvari koju je u ispovijedi činio
- Moćna molitva Gospi od Zdravlja za zdravlje duše i tijela
Istraživanje na štakorima pokazalo je da konzumiranje hrane s visokim postotkom šećera može izmijeniti inhibitorne neurone. Štakori hranjeni šećerom također su manje mogli kontrolirati ponašanje i donošenje odluka. To pokazuje da ono što jedemo može utjecati na našu sposobnost da se odupremo iskušenjima te može biti objašnjenje zašto su promjene prehrane toliko teške za ljude.
Nedavna studija pokazala je da su osobe koje su redovno konzumirale hranu s visokim postokom masti i šećera imale veću težnju za unosom hrane, čak i kada nisu bili gladni.
To dokazuje da bi redovno kozumiranje hrane s visokim postotkom šećera moglo pojačati žudnju, stvarajući začarani krug. Mozak će tražiti sve više šećera.
Još jedno područje mozga koje je pod utjecajem takve hrane jest hipokampus – ključni memorijski centar. Promjene hipokampusa izazvane šećerom povezane su sa smanjenjem novorođenih neurona koji su ključni za kodiranje sjećanja.
Svjetska zdravstvena organizacija savetuje da unos dodanih šećera ograničimo na pet posto našeg dnevnog unosa kalorija, što je 25 grama, odnosno šest žlica. Prosječna odrasla osoba konzumira oko 85 grama, što je 20 kavenih žlica šećera dnevno.
Neuroplastične mogućnosti mozga omogućavaju mu da se resetira u određenoj mjeri nakon smanjenja šećera u prehrani, a fizička vježba može pospješiti taj proces.
Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, koje se nalaze u ribljem ulju, orašastim plodovima i sjemenkama, također je neuroprotektivna i može pojačati stvaranje moždane kemikalije potrebne za nastanak novih neurona.
www.medjugorje-news.com
