Oprašta li Bog doista sve grijehe?
Kad je Isus večerao s grešnicima, farizeji su ga pitali zašto. Rekao im je: “Liječnika ne trebaju zdravi, nego bolesni. Nisam došao pozvati pravednike na obraćenje, nego grešnike” (Lk 5,31-32). Ovdje vidimo središnju temu Isusove službe – oproštenje grijehe povezano s obraćenjem srca.
“Krist koji je umro za sve ljude želi da u njegovoj Crkvi vrata oproštenja uvijek budu otvorena svakome tko se odvrati od grijeha” (Katekizam Katoličke Crkve, br. 982). Katekizam nastavlja: „Povratak zajedništvu s Bogom nakon što ga je izgubio zbog grijeha proces je rođen iz Božje milosti koja je bogata milosrđem i brine se za spasenje ljudi. Čovjek mora tražiti ovaj dragocjeni dar za sebe i za druge. Pokret povratka Bogu, nazvan obraćenje i pokajanje, uključuje tugu i gnušanje nad počinjenim grijesima, te čvrstu nakanu da se u budućnosti više ne griješi.
Obraćenje dotiče prošlost i budućnost i hrani se nadom u Božje milosrđe” (Katekizam Katoličke Crkve, br. 1489-90). Samo Isusovo ime na hebrejskom znači “Bog spašava”, i stoga je on “učinjen čovjekom za sveopće i konačno otkupljenje od grijeha” (Katekizam Katoličke Crkve, br. 432). Netko prepoznati da je grešnik znači prepoznati Isusa kao Spasitelja.
