NOVI MOSTARSKI BISKUP PETAR PALIĆ PREDVODIO PROSLAVU SVETKOVINE GOSPE KARMELSKE U POSTIRIMA

„Karmel je za Iliju mjesto zaštite, ali i mjesto vlastitoga iskustva Boga u vlastitoj slabosti“, istaknuo je u propovijedi biskup Palić

Svečanom Večernjom i Euharistijom koju je u četvrtak, 16. srpnja 2020., predslavio hvarski biskup mons. Petar Palić, vjernici župe Postira na otoku Braču proslavili su zavjetnu svetkovinu Blažene Djevice Marije od brda Karmela.

„Radostan sam što i ove godine večeras s vama mogu slaviti blagdan vaše župne zaštitnice Gospe Karmelske koju u ovoj župi na poseban način štujete. Zanimljivo je da se Gospa Karmelska posebno štuje u primorskim biskupijama. To je odraz i izričaj naše pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, ali i našega srca da od Marije želimo učiti, nju moliti te sebe i svoje staviti pod Marijin zagovor”, rekao je mons. Palić na početku Euharistijskoga slavlja, pozdravljajući okupljene vjernike u crkvi sv. Ivana Krstitelja. Pozvao je vjerničko mnoštvo na molitvu za Marijin zagovor. Čestitao je ujedno i ovogodišnjim prvopričesnicima koji su upravo danas u toj župi pristupili Euharistijskom stolu.

Nakon evanđeoskoga ulomka koji je navijestio brački dekan vlč. Huljev, mons. Palić ustvrdio je kako „u pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, Gospi Karmelskoj pronalazimo svjetlo i utjehu za svoj život”. „Svatko od nas ima u svome životu iskustva radosti i boli, iskustva prihvaćanja i odbacivanja, uspjeha i poraza. I svatko od nas postaje svjestan koliko nas nesigurnosti sadašnjosti, ali i budućnosti čine krhkima. Mnogo je puta kriva riječ izgovorena u krivo vrijeme dovoljna da uništi prijateljstva i suradnje, kao što je mnogo puta prava riječ izgovorena u pravo vrijeme kadra spasiti život”, rekao je biskup Palić.

Govoreći o kršćanima i njihovu životnom putu koji se sastoji od evanđeoskoga svjedočenja i nasljedovanja, biskup Palić istaknuo je da kršćani nose u sebi veliku snagu koja se očituje „u Isusovu obećanju da nas nikada neće ostaviti i da će ostati s nama u sve dane do svršetka svijeta”.

Usredotočivši svoje razmišljanje na svetkovinu Gospe Karmelske, mons. Palić je rekao kako je današnja svetkovina obilježena s dva lika. Jedan je starozavjetni lik proroka Ilije, a drugi novozavjetni lik Blažene Djevice Marije koju štujemo kao Gospu Karmelsku. Svaki od ta dva lika nosi sa sobom duhovnu poruku i za nas danas, primijetio je biskup.

Osvrnuvši se na starozavjetnoga proroka Iliju, istaknuo je da se na brdu Karmelu borio protiv lažnih kanaanskih božanstava i branio vjeru u pravoga Boga. „Nasuprot kulta štovanja boga Baala, Ilija je branio vjeru u Boga Abrahamova, Izakova i Jakovljeva, u providonosnoga i milosrdnoga Boga Oca protiv svih onih poganskih praksi, religioznoga praznovjerja i štovanja boga Baala. I kao što je u to vrijeme Izraelcima prijetila opasnost, i nama prijeti opasnost da sami sebi stvaramo bogove koje stavljamo na svoje oltare, sami sebi činimo božanstava za vlastitu uporabu i potrošnju po vlastitu imidžu. Zato postoji trajna potreba za pročišćenjem razumijevanja Boga, za pročišćenjem vjere i prakticiranja vjere u Boga koji nam se objavio”, istaknuo je, uz ostalo, biskup Palić, dodavši kako se kao vjernici uvijek moramo pitati u kojega to boga vjerujemo te vjerujemo li u Boga Oca Isusa Krista.

„Nije jednostavno vjerovati u živoga i istinskoga Boga kojega nam je Isus Krist objavio. Bog u kojega vjerujemo i kojemu se molimo nije samo čuvar svemira, sudac koji osuđuje, nije svemogući koji stvara i uređuje svijet po vlastitoj i jedino po vlastitoj volji. Bog u kojega vjerujemo je Bog Isusa Krista, Bog koji je, kako kaže psalmist, ‚spor na srdžbu i bogat dobrotomʼ. To je Bog koji prašta, daruje život, otvara horizonte nade. I zato je sv. Ivan definirao pravu Božju bit rekavši kako je Bog ljubav”, istaknuo je mons. Palić.

U govoru o svetkovini Gospe Karmelske, primijetio je kako svetkovina nudi životni poticaj i poruku prema prakticiranju milosrđa, a čime se, dodao je, „možemo približiti Bogu na pravi način”. „Karmel je za Iliju mjesto zaštite, ali i mjesto vlastitoga iskustva Boga u vlastitoj slabosti. Ovaj događaj s prorokom Ilijom pomaže nam shvatiti kako se trebamo ponašati u trenucima malodušja, neuspjeha i usamljenosti”, naglasio je biskup Palić, dodavši kako je Gospodin Iliji dao životnu snagu unatoč njegovoj slabosti i malodušju te ga je potaknuo da nastavi svoje poslanje do kraja.

„Brdo Karmel je mjesto nade, mjesto ponovnoga rođenja. Kad god smo daleko od Boga u nama je suša, u našem srcu i duši. Ali kad se vratimo Bogu, onda se vraća i taj oblak koji najavljuje kišu, koji govori da se rađa nova nada, da nas Bog ne napušta čak i ako se čini da smo sami”, poručio je biskup Palić.

Govoreći o Mariji, podsjetio je da se spontana pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji proširila u kršćanstvu od ranih dana. „Stoljećima Mariju štujemo pod mnogim naslovima. Povezujemo je s mnogim krepostima. Postoje mnoga mjesta na kojima su nastala svetišta i crkve. Jedno od takvih je i brdo Karmel. Marija interventira, Marija zagovora, Marija jamči duhovnu jakost, zdravlje tijela i duše, miru u srcu i obitelji. Po Marijinu zagovoru Bog djeluje u svakom životu, u svakom životnom trenutku, u rođenju i smrti, u trenucima boli i radosti, nade i obeshrabrenja”, istaknuo je Palić, poručivši kako je „Marija sposobna vratiti nas Bogu, i u trenucima kada nam je umrla nada”.

Na kraju Euharistijskoga slavlja župnik Jure Martinić uputio je zahvalnu riječ okupljenima, a na poseban način biskupu Paliću na kraju njegove službe u Hvarskoj biskupiji. „Naše ovogodišnje slavlje posebna je prilika da vas u ime svih župljana pozdravim te vam izrazim zahvalnost na vašoj kratkoj, ali itekako upečatljivoj pastirskoj prisutnosti među nama u protekle dvije godine”, rekao je vlč. Martinić, podsjetivši kako je u Hvarskoj biskupiji bilo vremena kada biskupi nikada nisu stupili nogom na tlo svoje biskupije, kao i vremena kada su služili dugi niz godina, ali bi, kako je rekao, samo nekoliko puta posjetili pojedinu župu. Istaknuo je pritom da je biskup Palić postirsku župu sv. Ivana Krstitelja u dvije godine pastirske službe pohodio šest puta.

„Vjerujem da ćete i na prostoru biskupije gdje vas je imenovao Sveti Otac pokazivati svoju predanost i spremnost na nesebično zalaganje oko dobra cijele biskupije”, poručio je postirski dušobrižnik, zahvalivši biskupu na svemu što je učinio za potrebe župe te na poticajima na zajedništvo i rast u vjeri. Svečano slavlje zavjetne svetkovine završilo je tradicionalnom procesijom s kipom Gospe Karmelske ulicama mjesta i po obali, koja se ove godine zbog posebnih okolnosti održala malo kraćom rutom. Na kraju je na sve Božji blagoslov zazvao biskup Palić, pozvavši vjernike da mole za njega i za uspjeh njegove nove službe koju mu je dodijelio papa, imenovavši ga mostarsko-duvanjskim biskupom i apostolskim administratorom Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Uz biskupa Palića u liturgijskom slavlju koncelebrirali su brački dekan Ivica Huljev, župnik gradske župe sv. Petra apostola u Supetru Pavao Gospodnetić i nekoliko pristiglih svećenika, dok je liturgijski asistirao postirski župnik Jure Martinić. (kta/ika)

• Božićno čudo svete Male Terezije: Priča o odlučujućem trenutku koji joj je pomogao da postane svetica
• Župni list župe Međugorje od 22. prosinca 2024.
• Fra Smiljan Kožul: Je li post uoči Božića i na Badnjak propisana obveza za nas katolike?
• Trodnevnica Djetetu Isusu
• Molitva kod paljenja četvrte adventske svijeće

www.medjugorje-news.com