Katolici koji hotimice ne odu na svetu misu u ove zapovjedne dane čine težak grijeh: Evo koji su to dani
Oni koji hotimice ne odu na svetu misu u zapovjedne dane, čine težak grijeh.
S obzirom na velik broj blagdana i svetkovina u crkvenom kalendaru velik broj katolika ne zna da postoje i zapovjedni blagdani, oni za koje vrijede ista pravila kao i nedjeljom – obvezna sveta misa i uzdržavanje od rada.
Što su blagdani?
Prema stranici Hrvatskog leksikona blagdan je dan, obično neradni, u koji se što obilježava, slavi ili svetkuje. Blagdan može biti religijski ili sekularni. U katoličkom liturgijskom kalendaru pak postoji stupnjevanje liturgijskih dana i slavlja na svetkovine, blagdane i spomendane.
Prvotni i temeljni blagdan u kršćanstvu jest nedjelja, kada Crkva slavi vazmeno otajstvo prema apostolskoj predaji koja ima svoj početak u samom danu Kristova uskrsnuća. Liturgijska se slavljenja klasificiraju i primaju svoj stupanj prema važnosti i značenju koje im se pridaje. Tijekom povijesti to se mijenjalo i dovelo do veoma složenoga blagdanskog poretka. Nakon Tridentskog sabora (u 16. stoljeću) bilo je šest različitih blagdanskih stupnjeva, a mnogi blagdani imali su svoje osmine (cijeli tjedan nakon blagdana bio je obilježen tim blagdanom). Prema odredbi Drugoga vatikanskog sabora (SC 107), došlo je do bitnoga pojednostavljenja. Opća načela o liturgijskoj godini i kalendaru, donesena godine 1969., određuju da se liturgijska slavlja unaprijed razlikuju i nazivaju: svetkovina, blagdan, spomendan.
Što su zapovjedni blagdani?
Sveta Stolica odredila je, uz nedjelju, posebne zapovjedne blagdane tijekom kojih su vjernici obvezni “sudjelovati na svetoj misi te uzdržavati se od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela” (usp. Kan. 1247).
Prema Kanonskom zakoniku to su “blagdani Rođenja Gospodina našega Isusa Krista, Bogojavljanja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog Začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih”.
Međutim, druga točka kanona 1247. Kanonskog zakonika određuje da “biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju”, mogućnost koju je iskoristila i Crkva u Hrvata.
Koji su zapovjedni blagdani Crkve u Hrvata?
Još je Biskupska konferencija Jugoslavije 1984. godine donijela odluku, što su potom potvrdile i Hrvatska biskupska konferencija te Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, da su zapovjedni blagdani u Hrvatskoj Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti (uz naravno Uskrs koji pada u nedjelju).
Što ako tog dana ne možemo otići na misu?
Katolička Crkva u članku 1. kanona 1248. ističe kako “zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu”.
Druga, pak, točka istog kanona određuje: “Ako nema posvećenog službenika ili ako zbog drugoga važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu, ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u obiteljskim skupinama.”
Katekizam Katoličke Crkve u točki 2181 kao neke od mogućih opravdanih razloga za neodlazak na svetu misu u zapovjedne dane navodi bolest, skrb za dojenčad ili dobivanje oprosta od vlastitog župnika.
No, isti članak navodi, i to je nešto što svaki katolik mora upamtiti, da oni koji hotimice ne odu na svetu misu u zapovjedne dane čine težak grijeh.
