Kardinal Grech: Benedikt XVI. bio je krivo shvaćen tijekom svog života
Papa Benedikt XVI. bio je neshvaćen tijekom svog života i službe, napisao je kardinal Mario Grech u eseju ovog tjedna u vatikanskim novinama.
Pišući u talijanskom izdanju L’Osservatore Romano od 17. siječnja, Grech je rekao da je Benedikt XVI. “često ostao krivo shvaćen glas. I to je bila konstanta u životu, teologiji i papinstvu Josepha Ratzingera.” Grech je generalni tajnik Biskupske sinode i glavni organizator Sinode Katoličke crkve o sinodalnosti koja je trenutno u tijeku, piše CNA.
Malteški kardinal usporedio je Josepha Ratzingera — budućeg papu Benedikta XVI. — s klaunom u poznatoj priči filozofa Kierkegaarda: Kad je klaun pokušao oglasiti uzbunu da je u cirkusu izbio opasan požar i zaprijetio gradu ako se ne ugasi , građani klauna nisu shvaćali ozbiljno već su se smijali njegovim, kako su mislili, samo pokušajima da ih natjera da dođu u cirkus.
Grech je istaknuo da je profesor Joseph Ratzinger, kako su tada zvali mladog teologa, otvorio svoju knjigu “Uvod u kršćanstvo” iz 1968. istom tom pričom, uspoređujući iskustvo tadašnjih kršćanskih vjernika s iskustvom neshvaćenog klauna. “Iako Ratzinger nikada nije tako eksplicitno rekao, nazirem identifikaciju, ili barem sličnost, uistinu, između priče o klaunu i osobne priče bavarskog pape teologa”, rekao je kardinal.
Ratzinger i njegova obitelj nisu bili shvaćeni kada su pružali otpor nacističkoj Njemačkoj, rekao je Grech. Ni teolog Ratzinger nije bio shvaćen kada je u razdoblju nakon Drugoga vatikanskog koncila ispitivao jesu li pojedine predložene reforme za dobrobit Crkve – usput gubeći prijatelje i položaje. Grech je rekao da je kardinal Ratzinger bio neshvaćen i u Rimu, gdje je kao prefekt Kongregacije za nauk vjere bio na glasu kao kruti i nepopustljivi.
“Ratzingera nisu razumjeli čak ni kad je dao ostavku [kao papa]”, nastavio je kardinal. “Njegov se lik i sjećanje ponekad koriste i politiziraju kako bi se stvorio antagonizam između pape Benedikta i pape Franje.” “Ovih nekoliko primjera jasno pokazuje koliko je nerazumijevanje bilo stalni čimbenik u životu i misiji ovog čovjeka”, rekao je. Ratzinger je, dakle, pred sobom imao dva izbora, rekao je Grech: nastaviti tragati za istinom, to jest za samim Isusom Kristom, uz rizik da ga suvremeni svijet ne razumije; ili napraviti kompromis s istinom i više ne biti viđen kao klaun u Kierkegaardovoj priči.
“Za Ratzingera je odgovor bio očit. Nikada nije bio spreman na kompromis s istinom, prestati tragati za istinom, bez obzira na cijenu”, istaknuo je Grech. U svojoj potrazi za istinom papa Benedikt XVI. nije tražio filozofske pojmove nego Isusa Krista, rekao je malteški kardinal.
“Njegova ljubav prema tom Bogu, njegov susret s Isusom, vodio je cijeli njegov život”, rekao je Grech. “Zapravo, kako je govorio, ‘na početku kršćanstva nije etička odluka ili velika ideja, nego susret s događajem, s Osobom, koja životu daje novi horizont i time odlučujući smjer’ (Deus caritas est, 1). Ova osoba je Isus Krist.”
