Kako je strašno i tužno priznati da pripadaš narodu koji polako izumire
Kako je strašno i tužno priznati da pripadaš narodu koji polako izumire. Moja malena Hrvatska, tako rijetko radosna, a još rjeđe ponosna i prkosna od sna o blagostanju i slobodi. Kad sam pročitao rezultate popisa stanovništva, nešto se u meni probudilo, tužno do te mjere da sam u samoći moje sobe spontano proplakao. Isus mi je svjedok da ne lažem kad vam kažem – plakao sam.
Na planetu danas živi oko 8 milijardi ljudskih bića. Nas Hrvata je tek oko 8 milijuna. Polovica živi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a druga polovica diljem globusa. Gotovo da nema zemlje u kojoj nas nema. Prosuli smo svijetom kao sjeme – ničije i svačije. I nigdje za nas postoji. Poslije svakog rata, fizički smo se obnavljali. To se, nažalost, nije dogodilo nakon nedavnog hrvatskog obrambenog i oslobodilačkog rata – Domovinski rata, kako je službeno nazvan naš najčistiji i najuspješniji rat u povijesti. Brojke su neumoljive. Bože, hoće li itko govorit hrvatskim jezikom nakon pola milenija?
Isus je jednom rekao, govoreći o naraštaju u kojem je živio i onom koji će doći, o vinogradu zemaljskom, za koga je posađen i za koga plodovima rađa. Dragi moji Hrvati, ne valja nam rađa!
Smanjenje od 9,64 %
Državni zavod za statistiku upravo je objavio konačne rezultate popisa stanovništva. Iz njih je vidljivo kako Hrvatska ima 3 871 833 što je pad za 9,64 % u odnosu na prošli popis iz 2011. Objavljeni su i detaljni podaci i o strukturi stanovništva prema spolu, religiji, materinskom jeziku i nacionalnosti.
Broj stanovnika Hrvatske se u 2021. odnosu na 2011. smanjio za 413 056 osoba, od čega je najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.
Najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %). Najmanji pad stanovnika je u Gradu Zagrebu, 2,90 % i u Zagrebačkoj županiji, 5,55 %. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s padom od 5,71 %, Zadarska 6,03 %, Istarska 6,16 %, Splitsko-dalmatinska 6,90 % i Međimurska s padom od 7,52 %.
Ubrzano starenje
Podaci su pokazali da hrvatsko stanovništvo ubrzano stari. Udio najmlađeg stanovništva, onoga u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 %, a udio najstarijeg stanovništva, iznad 65 godina, iznosi 22,45 %. Udio stanovnika između 15 i 24 godine iznosi 10,27 %; od 25 do 34 godine 11,40 %; od 35 do 49 godina 20,23 % te od 50 do 64 godine 21,38 %.
Udjeli najmlađih i najstarijih kategorija žena su se u posljednjih 70-ak godina obrnuli. Tako je 1953. udio žena do 14 godina starosti iznosio 25,3 %, a 2021. je pao na 13,4 %. Udio žena starijih od 65 godina 1953. iznosio je 7,9 %, a 2021. se popeo na 25,3 %.
Udio najmlađeg uzrasta muškaraca 1953. iznosio je 29 %, a 2021. 15,2 %; dok je udio najstarije dobne skupine muškaraca 1953. bio 6 %, a 2021 19,4 %. Ovi postoci su poražavajući.
Mali jezik
Svojedobno je Lineker napisao u Bildu da su Hrvati najsportskija nacija na svijetu. To je nepobitna istina. U mnogim sportovima smo sportska velesila, a tek nas je oko četiri milijuna u Domovini. U nogometu smo drugi na svijetu, u vaterpolu i rukometu bili smo prvi, u košarci i nekim drugom sportovima zapaženi… A u politici, ekonomiji, gdje smo? Na starom kontinentu prednjačimo u znanosti i umjetnosti.
Na kraju, svojedobno mi je rekao talijanski veliki pjesnik Ungaretti, kad sam dobio Danteovu nagradu 1970. u Firenci za poemu Canto dolente (Žalosni pjev): „Kakva šteta, Antonie, što pišeš na malom jeziku.“
Velika je razlika pisati na engleskom, francuskom, talijanskom ili nekom drugom velikom jeziku, od nas koji pišemo i govorimo hrvatski, rumunjski, makedonski, bugarski, slovenski, češki, crnogorski…
Heideger je napisao, da je jezik kuća bića. Neka za sada bude dosta. „Najte kaj zamerit“, kako imaju običaj reći ljudi iz Hrvatskog zagorja. Zamjerili ili ne zamjerili, ne piše nam se dobro!
Piše: Ante Matić/ Nedjelja.ba
