Međugorski župnik: Gospa nas u Međugorju poziva na mir, moguće je biti radostan i onda kada je oko nas zlo
Gospa nas u Međugorju poziva na mir, “Lako je imati mir i biti u miru kada je sve dobro, kada se nalazimo u zdravom okruženju i kad nemamo nikakvih problema. No, je li moguće imati mir u srcu kada se nalazimo usred nekog izvanjskog nemira i životnog problema?”, pita se fra Marinko Šakota u promišljanju o Gospinoj poruci mira prilikom njena ukazanja u Međugorju 1981. godine.
Međugorski župnik fra Marinko Šakota piše o Gospinom pozivu na mir tijekom njena ukazanja na Podbrdu u lipnju 1981., u promišljanju koje je objavljeno u Glasniku mira, a tekst prenosi Radio Mir Međugorje. Kaže kako se Gospa predstavila kao Kraljica Mira i pozvala na mir slijedećim riječima: „Mir, mir, mir i samo mir! Mir mora zavladati između čovjeka i Boga i između ljudi!“
Gospin poziv na mir te 1981. godine mnogima je u ondašnjoj jugoslavenskoj državi bio svojevrsno iznenađenje zbog čega su se pitali: „Zašto poziv na mir? Zar sada nije mir u državi?“ Tadašnje vlasti taj poziv su doživljavale kao svojevrsnu provokaciju, jer je država u to vrijeme bila stabilna.
S vremenom je, međutim, postajao jasniji Gospin plan u Međugorju. Sve više su se naslućivali stvarni razlozi njezina dolaska na ovo područje i prilično dugo vremensko razdoblje njezine nazočnosti, dugo, naravno prema našim ljudskim kategorijama. Sve više se uviđalo da poziv na mir ne vrijedi samo za područja gdje je rat nego i tamo gdje je izvanjski mir, jer mir je uvijek bio, danas je i uvijek će biti ne samo najdublja čežnja ljudskoga srca, nego i najveća čovjekova potreba. „Danas, dječice, nemate mira, a težite za njim.“ (25. 12. 1998.)
Koliki su ljudi po svijetu i zdravi i imaju sve, ali su izgubili mir i nesposobni su za ljubav te trpe mnogo, razarajući svoj život i život drugih
Često se čuje: „Najvažnije od svega je zdravlje!“ Je li to točno? Što je važnije – zdravlje ili mir? „Mir je potrebniji nego zdravlje, nego obiteljski dom, nego sloboda. Jer, biti bez blagoslova ljubavi i mira, znači biti slijep za ono što imamo, i biti nesretan u onome što imamo, a to je gore nego ne imati. Koliki su ljudi po svijetu i zdravi i imaju sve, ali su izgubili mir i nesposobni su za ljubav te trpe mnogo, razarajući svoj život i život drugih.“ (fra Slavko Barbarić)
Pronađeni mir nuka ga na novu zadaću: Pomagati drugima koji su u nemirima da i oni imaju mir
Mir nije samo jedan od Gospinih poziva nego cilj i smisao svega na što je pozivala. Gospa nas uči da mi ima svoje uvjete odnosno puteve koji vode prema njemu. Temeljni je molitva, a drugi su: vjera, obraćenje, post, euharistija, ispovijed, čitanje i življenje Božje riječi, klanjanje, molitva pred križem. Svi ti molitveni oblici su pomoć u pronalaženju mira.
No tu nije kraj. Nije sve završeno kad je pojedinac pronašao mir. Pronađeni mir nuka ga na novu zadaću: Pomagati drugima koji su u nemirima da i oni imaju mir. „Vi budite oni koji mole i svjedoče mir. Budite, dječice, mir u ovom nemirnom svije tu.“ (25. 1. 2003.)
Što je mir?
Sva pitanja vezana uz čovjeka ciljaju prema miru pa i onda kad su drukčije postavljena. Pod traženjem mira misli se i na traženje sreće i zadovoljstva, osmišljena i ispunjena života, na traženje izlaza iz neke teške situacije, na tjelesno i duševno ozdravljenje, na oslobođenje od tereta iz prošlosti, na želju da se stekne dublje duhovno iskustvo.
Mir nije samo izostanak rata i nemira već punina dobara
I oni koji u alkoholu i drogi traže zadovoljstvo, i oni traže mir. I oni koji pokreću ratove i ubijaju druge, i oni traže mir. I oni koji gomilaju materijalna dobra i koji su siromašni i gladni, ali i koji pomažu siromašnima i gladnima pa čak i oni koji okreću glavu od siromašnih i gladnih – svi oni traže mir.
Međugorje na mir gleda cjelovito. Pojam je to koji uključuje i vanjštinu i nutrinu, čovjekov odnos s Bogom, odnose među ljudima i narodima, ali i odnos prema stvorenjima (prirodi). Mir nije samo izostanak rata i nemira već punina dobara. „Kad je Bog s vama, imate sve… Stoga, draga djeco, odlučite se za Boga, a onda ćete dobiti sve.“ (25. 12. 1991.)
Mir je „ona snaga koja nam pomaže da ostanemo pri sebi i kad nam je dobro i kad nam je teško
Kad čovjek pronađe Boga, ima mir. Kad imamo povjerenje u Boga, tada imamo nutarnju sigurnost, osjećaj zaštićenosti unatoč svim mogućim nesigurnostima, što je jače od raznih oblika osiguranja koja ljudi plaćaju. Mir je „ona snaga koja nam pomaže da ostanemo pri sebi i kad nam je dobro i kad nam je teško. To je onaj nutarnji uteg koji nas čuva u ravno – teži da se u dobru ne uzoholimo, a da u poteškoćama ne pokleknemo. To je ono što nam daje snagu da uvijek ostanemo uspravni u svojemu ljudskom hodu. To je zapravo novi ritam naše duše, našega srca, našega cijeloga bića.“ (fra Slavko Barbarić)
U Isusu je pravi mir
Isus nam nudi odmor u sebi: „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.“ (Mt 11, 28)
Nitko vam, dječice, ne može dati mir kao On koji je Kralj mira
Pavao svjedoči o Isusu, pravome miru: „Doista, on je mir naš, on koji od dvoga učini jedno: pregradu razdvojnice, neprijateljstvo razori u svome tijelu. Zakon zapovijedi s propisima obeskrijepi da u sebi, uspostavljajući mir, od dvojice sazda jednoga novog čovjeka te obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po križu, ubivši u sebi neprijateljstvo.“ (Ef 2, 14-16)
Uči nas praštati, jer praštanje ozdravlja dušu, a to odmara
I Gospa nas tomu uči: „On (Novorođeni Isus) koji je Kralj neba i zemlje, On je vaš mir.“ (25. 12. 2006.) Nema pravog mira bez Isusa. „Nitko vam, dječice, ne može dati mir kao On koji je Kralj mira.“ (25. 12. 2006.) U kojem smislu Isus nudi odmor čovjeku? O kakvom se odmoru radi? Kako pronaći mir u Isusu?
Isus nas uči ljubiti, jer u ljubavi je odmor. Uči nas praštati, jer praštanje ozdravlja dušu, a to odmara. Uči nas sve predavati u Očeve ruke, jer vjerujući Bogu, duša je u miru. Uči nas prihvaćati križ, jer prihvaćanjem križa duša se izmiruje sa stvarnošću.
Samo srce koje se sjedini s Isusom, s njegovom ljubavlju, može osjetiti pravi mir.
Netko može imati veliki problem, a biti u miru. To se događa kada je srce preobraženo, a srce se preobražava Božjom milošću i našim dopuštanjem, prihvaćanjem, otvaranjem. „Danas vas pozivam da mi se potpuno otvorite, da vas mogu preobraziti i povesti Srcu moga Sina Isusa, da vas on ispuni svojom ljubavlju. Tako ćete, dječice, naći pravi mir, mir koji vam daje samo Bog.“ (25. 10. 1998.)
Samo srce koje se sjedini s Isusom, s njegovom ljubavlju, može osjetiti pravi mir. Takav čovjek može živjeti u izvanjskom nemiru, a imati nutarnji mir. Može se davati za druge, angažirati se i zbog toga imati problema, no u duši imati mir. Takav ne mora biti tjelesno zdrav, ali ako je ispunjen Kristovom ljubavlju, ima mir.
„Pozivam vas, draga djeco, da vaš život bude sjedinjen s njim. Isus je kralj mira i samo on vam može dati mir koji tražite.“ (25. 12. 1995.)
„Zato Mu se poklonite u svojim srcima, izaberite Ga i imat ćete radost u Njemu. On će vas blagosloviti svojim blagoslovom mira.“ (25. 12. 2006.)
Mir u nemirima
Lako je imati mir i biti u miru kad je sve dobro, kad se nalazimo u zdravom okruženju i kad nemamo nikakvih problema, no je li moguće imati mir u srcu kad se nalazimo usred nekog izvanjskog nemira i životnog problema?
Moguće je, dakle, imati mir u srcu usred nemira, inače nas Gospa ne bi pozvala…
Gospa nas uči: „Odlučite se za svetost, dječice, i mislite na raj. Samo tako imat ćete mir u vašem srcu koji nitko neće moći uništiti. Mir je dar koji vam Bog daje u molitvi. Dječice, tražite i radite svim snagama da mir pobijedi u vašim srcima i u svijetu.“ (25. 5. 2006.)
Moguće je, dakle, imati mir u srcu usred nemira, inače nas Gospa ne bi pozvala: „Dječice, budite radosni nositelji mira i ljubavi u ovom nemirnom svijetu.“ (25. 4. 1999.) Moguće je biti radosni i onda kada je oko nas zlo. „Zato, dječice, molite i radujte se svemu što Bog ovdje čini, unatoč tome što Sotona izaziva svađu i nemir.“ (25. 7. 1999.)
I mir Božji koji je iznad svakog razuma čuvat će srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu
Molitva je zaštita od zla i Zloga. „Zato, draga djeco, molite da bi se preko molitve zaštitili Božjim blagoslovom mira.“ (25. 1. 1991.) Biti blizu Mariji, njezinu srcu – to je najbolja zaštita od Zloga. „Danas vas sve želim staviti pod svoj plašt, te vas zaštititi od svih sotonskih napada.“ (25. 12. 1992.)
Taj mir, usred nemira, je onaj o kojem govori Pavao: „I mir Božji koji je iznad svakog razuma čuvat će srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu.“ (Fil 4, 7) To je mir koji Gospa želi svojoj djeci: „Dječice, ne bojte se, jer ja sam s vama i kad mislite da nema izlaza i da je sotona zagospodario. Ja vam nosim mir. Ja sam vaša Majka i Kraljica mira.“ (25. 7. 1988.)
Kušnje obično shvaćamo u negativnom smislu, no treba ih drukčije promatrati. Kušnje su šansa
Ako pronađemo mir u Bogu, tada imamo čvrsti mir. „Mir ne možete imati, ako vaše srce nije u miru s Bogom. Zato, dječice, molite, molite, molite, jer je molitva temelj vašega mira. Otvorite svoje srce i dajte Bogu vrijeme, da on bude vaš prijatelj. Kad se stvori pravo prijateljstvo s Bogom, nikakva oluja ga ne može uništiti.“ (25. 6. 1997.)
Moguće je sačuvati mir u nemiru i stresu i pobijediti zlo
Kušnje obično shvaćamo u negativnom smislu, no treba ih drukčije promatrati. Kušnje su šansa. „Bog vas kuša kroz svakodnevne radove. Sada molite da nadiđete mirno svaku kušnju. Iz svega kroz što vas Bog kuša izlazite otvoreniji Bogu i pristupajte Bogu s ljubavlju.“ (22. 8. 1985.)
Moguće je sačuvati mir u nemiru i stresu i pobijediti zlo, ali ne možemo bez molitve.
„Draga djeco, samo molitvom možete pobijediti svaki utjecaj sotone na svome mjestu. Ja sam s vama, ali vam ne mogu oduzeti vaše slobode.“ (7. 8. 1986.)
„A vi ne bojte se, jer tko moli, ne boji se zla i nema mržnje u srcu.“ (25. 9. 2001.)
