Evo što trebate znati o činu posvete Rusije i Ukrajine Bezgrešnom Srcu Marijinu
Biskup Košić: “Ova posvete razlikuje se po tome što su sada nove okolnosti koje traže veću angažiranost nas vjernika, naše molitve i duhovnu potporu osobito ukrajinskom narodu koji trpi. Ali trpi i ruski narod koji je uveden u rat i napad na Ukrajinu premda, vjerujem, većina naroda to ne želi.”
Kako je najavljeno, Papa Franjo trebao bi 25. ožujka u bazilici sv. Petra posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrješnom Srcu Marijinu. Istoga dana posvećenje će u Fatimi izvršiti kardinal Krajewski, kao izaslanik Svetog Oca.
Papin čin odgovor je na zamolbu koju su ukrajinski biskupi latinskog obreda uputili 2. ožujka, tjedan dana nakon početka ruske invazije: “Ponizno molimo Vašu Svetost da javno izvrši čin posvećenja Ukrajine i Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu, kako je zatražila Blažena Djevica u Fatimi.”
Marijino srce – simbol hrabrosti
No zašto je u Katoličkoj Crkvi važan čin posvete Bezgrešnom Srcu Marijinu te što uopće predstavlja ta pobožnost? O tome je za naš portal progovorio sisački biskup Vlado Košić.
“Bezgrješno Srce Marijino počelo se štovati kad i Presveto Srce Isusovo. To je novija pobožnost, nepoznata prvim kršćanskim vremenima. Također ni istočno kršćanstvo nema tog kulta. Što se dakle želi? Nije to neka sentimentalna pobožnost, premda ju neki tako shvaćaju, nego prvenstveno izriče Marijinu vjeru.
Njezino srce nije simbol emocija nego srčanosti odnosno hrabrosti. A Marija je bila hrabra žena jer je prihvaćala nepoznato, ono što je Bog od nje tražio. Njezino se srce čitavo pouzdalo u Gospodina i u tome je ona nama primjer.”
“U tom smislu i čin posvete Srcu Marijinu je izraz povjerenja Crkve u Mariju, kao što je ona imala povjerenje u Boga, i to srčano i hrabro predanje Bogu u ruke. A ima li išta većeg od toga kada je ugrožen život ne samo pojedinca nego čitavog naroda, odnosno čitavih naroda?
Tako ja shvaćam taj Papin čin, kao želju da po Mariji preda u Božje ruke sudbinu ova dva nama bliska slavenska susjedna naroda u situaciji kada je Rusija napala Ukrajinu te razara tamošnje gradove i sela, a milijune ljudi prisiljava na izbjeglištvo iz vlastite zemlje”, istaknuo je mons. Košić, koji također obnaša funkciju zamjenika predstojnika Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF-u.
Ukazanja u Fatimi
Spomenuta pobožnost i posveta neraskidivo su povezani s Fatimom, mjestom u Portugalu gdje se 1917. Blažena Djevica Marija ukazala troje malih pastira – Luciji, Jacinti i Franji.
Prema Lucijinu svjedočanstvu, Gospa je 1917. godine dala tzv. Fatimsku tajnu u kojoj je izričito tražila da Sveti Otac posveti Rusiju njezinu Bezgrješnom Srcu. U trenutku ukazanja bjesnio je Prvi svjetski rat, a Gospa je u razgovoru s pastirima najavila i mogućnost Drugoga svjetskog rata:
“Ako se učini što vam kažem, mnoge će duše biti spašene i vladat će mir. Rat ide svome kraju, ali ako ljudi ne prestanu vrijeđati Boga, još gori će izbiti za vrijeme pontifikata Pija XI. Kada ugledate noć osvijetljenu nepoznatim svjetlom, znajte da je ovo velik Božji znak kojim najavljuje kaznu za zlodjela čovječanstva, u obliku rata, gladi i progona Crkve te Svetoga Oca”, stoji u njezinu pisanom svjedočanstvu o ukazanjima objavljenom 1942. godine.
“Kako bih to spriječila, tražit ću posvećivanje Rusije svome Bezgrješnom Srcu i iskupljeničku pričest tijekom pet prvih subota u mjesecu. Ako se moji zahtjevi ispune, Rusija će se preobratiti i vladat će mir; ako ne, ona će širiti svoje zablude širom svijeta, uzrokujući ratove i progone Crkve.
Dobri će biti mučeni, Sveti Otac će mnogo patiti, različite nacije bit će uništene. Na kraju, moje Bezgrješno srce će pobijediti. Sveti Otac posvetit će mi Rusiju, koja će se obratiti te će svijetu biti darovano razdoblje mira”, rekla je, prema Lucijinu sjećanju, Marija.
Nakon toga, različiti pape u više su navrata cijeli svijet posvetili Bezgrešnom Srcu Marijinu. To je 31. listopada 1942. učinio Pio XII., a posvetu je 13. svibnja 1982. te ponovno 25. ožujka 1984. i 8. listopada 2000. godine, obnovio sveti Ivan Pavao II.
Papa Franjo je u listopadu 2013. također obnovio posvetu svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu te čitav svoj pontifikat posvetio Gospi od Fatime, prenosi CNA.
Kako u spomenutim posvetama nije došlo do eksplicitnog spominjanja Rusije, u određenim katoličkim krugovima pojavila su se mišljenja da Gospina želja nije ispunjena na pravi način.
No upravo je sestra Lucija, jedna od troje svjedoka ukazanja, u pismu iz 1989. potvrdila da je Ivan Pavao II. – kada je 1984. na Trgu sv. Petra, u duhovnom zajedništvu s biskupima svijeta, Bezgrješnom Srcu posvetio cijeli svijet – ispunio Gospinu molbu. Prilikom objavljivanja trećeg dijela fatimske tajne 26. lipnja 2000. to je potvrdio i Vatikan.
Slično smatra i biskup Vlado Košić koji će u razgovoru za naš portal istaknuti kako osobno misli da “kontroverze oko posvete 1984. godine nisu opravdane”.
U čemu se onda najavljeni čin pape Franje razlikuje od dosadašnjih? Sisački biskup odgovara: “Ova posveta razlikuje se po tome što su sada nove okolnosti koje traže veću angažiranost nas vjernika, naše molitve i duhovnu potporu osobito ukrajinskom narodu koji trpi. Ali trpi i ruski narod koji je uveden u rat i napad na Ukrajinu premda, vjerujem, većina naroda to ne želi.”
Ono što je važno, dodat će, jest “da su Fatima i Marijin poziv još 1917. – dakle u godini oktobarske revolucije koja je dovela do trpljenja milijuna ljudi – usmjereni na Rusiju kao simbol odbacivanja Boga u vrijeme zatiranja svega što je tada u Rusiji bilo sveto”.
“Sigurno je da je i ta revolucija imala svoje uzroke u nepravdama koje su podnosili mnogobrojni ljudi, ali za nas kršćane nasije nije nikada prihvatljivo jer odnosi ljudske živote i uspostavlja nove nepravde.
Danas vidimo da je više od 100 godina tog procesa dovelo do mnogih podjela među ljudima i narodima, a sustav koji je odbacio Boga – dapače, borio se protiv njega – nije donio nikakvo dobro čovjeku već je pokazao kako je život bez Boga ujedno i gaženje čovjeka i njegovih od Boga danih mu prava”, zaključio je mons. Košić.
