Stoga treba razmisliti koliko je uputno masovno cijepljenje naročito mladih i zdravih osoba. Koliko je ispravno inzistirati na sve većem obuhvatu cijepljenja kada je razvidno da je prirodna prokužba puno učinkovitija i dugotrajnija.
U svojim ranijim izjavama kroz proljeće ove godine naglašavao sam da protiv epidemija gripe i ukupno većeg broja epidemija s respiratornim putem prijenosa karantena kao opća mjera zaštite nema učinkovitosti i zato one nisu ubrojene u karantenske bolesti. Tada sam izražavao sumnju da karantenske mjere mogu postići uspjeh u borbi protiv pandemije Covid-19 bolesti, piše dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo za Dalmacija danas
Ne samo u Hrvatskoj već u čitavom svijetu razvidno je da se pandemija Covid-19 nezaustavljivo širi usprkos ogromnim nastojanjima svekolikih zajednica.
Epidemija svinjske gripe 2009.
Neizbježni drugi val pandemije Covid-19 započeo je u rujnu s početkom nove školske godine, povratkom s godišnjih odmora i što je najvažnije s početkom hladnijeg, kišovitog jesenjeg godišnjeg razdoblja. Možemo se prisjetiti kako je 2009. godine epidemija tzv. svinjske gripe koja je započela krajem travnja u Meksiku, „stidljivo“ se provlačila kroz ljetne mjesece i buknula požarom u jesenjim mjesecima. U Hrvatskoj je vrhunac imala polovicom studenog mjeseca da bi za sezonu 2009/2010 završila krajem prosinca i u prvim danima siječnja 2010. godine. Pogodnost te epidemije za razliku od pandemije korona virusom bila je da je stanovništvo starije od 55 godina, rođeno prije 1955. godine, bilo pošteđeno te epidemije. Ta dobna skupina starijih zbog svoje ranije prirodne prokuženosti u djetinjstvu i mladosti imali su uvelike statistički značajno manje stope pobola.
Ranije naručeno tip-specifično cjepivo protiv virusa gripe A H1N1 pdmn 09 stiglo je za primjenu u Hrvatskoj polovicom prosinca te nije moglo utjecati na tijek epidemijskog vala koji je za tu sezonu već bio pri završetku. Cijepljeno je svega 20.000 građana Hrvatske (u Splitsko-dalmatinskoj županiji 300). Dakle građani Hrvatske kao i većine europskih zemalja prošli su tu tzv. pandemiju gripe A H1N1 pdmn 09 bez mjera specifične zaštite samo uz mjere opće preventivne zaštite i liječenjem kod svojih odabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite. Samo su teški bolesnici ugroženog disanja mogli dobiti visoko stručnu specijalističku pomoć Klinike za zarazne bolesti u Zagrebu koja je jedina u Hrvatskoj raspolagala ECMO aparatom (uređaj za izvantjelesnu membransku oksigenaciju krvi) za zamjenu plućnog disanja. Ukupno je od gripe te sezone 2009./10. umrlo 32 bolesnika s laboratorijski potvrđenom dijagnozom gripe A H1N1 pdmn 09.
Epidemijski val gripe je trajanja 12 – 16 tjedana
Kažu povijest se ne ponavlja, ali se iz povijesti uči. Nešto slično kao 2009. godine događa se danas 2020. Drugi val pandemije Covida-19 koji je započeo u rujnu svoj galop trči upravo sada u listopadu i ubrzava svoj trk. Iskustva iz prvog zimsko-proljetnog pandemijskog vala ukazivala su na opću osjetljivost svih dobnih skupina stanovništva s bitnom nepovoljnom reakcijom visoke smrtnosti kod starijih stanovnika.
Bitno je imati u vidu da se epidemije gripe u zemljama umjerene klime na hemisferama javljaju u jednom valu početkom obično u prosincu mjesecu trajanjem do ožujka. Izuzetak je bila epidemija „svinjske“ gripe 2009. godine koja je imala početak krajem rujna. Epidemijski val je trajanja 12 – 16 tjedana i ima prirodnu simetričnu krivulju gotovo Gausove prirodne raspodjele: 6-8 tjedana uzlazni krak i 6-8 tjedana silazni krak. Epidemijski proces traje do potrošnje epidemijskog potencijala tj. dok se ne smanji broj producenata virusa i dok se ne smanji broj osjetljivih (neimunih) osoba. Za drugi val nema više potrebnog potencijala, a okolišni uvjeti toplije klime s više boravka ljudi na otvorenom prostoru s više UV zraka ne pogoduju razvoju i održavanju epidemijskog procesa.
“Skori pad”
Zar se slično sada ne događa s epidemijom Covida-19? Broj ljudi s utvrđenim korona pozitivnim brisevima u više europskih zemalja pokazuje trend smanjivanja (Belgija, Nizozemska, Češka Republika Španjolska, Francuska itd.). U Hrvatskoj sredinom studenog je prisutan trend stagnacije. Za očekivati je skori pad broja K+ osoba.
Specifične zaštite cjepivom protiv korone SARS-COV 2 nemamo. Ne znamo kad ćemo dobiti tip-specifično cijepivo, kolike količine i kakve će biti sigurnosti i učinkovitosti. Nema ni učinkovitih lijekova. Znači na raspolaganju su samo opće mjere zaštite i podržavajuće bolničko liječenje teških bolesnika poglavito starijih godišta.
Po analogiji s „svinjskom“ gripom vrhunac drugog vala pandemije Covida-19 može se očekivati sredinom mjeseca studenog, a završetak krajem prosinca, odnosno početkom siječnja. Ovisno o količini raspoloživog cjepiva i ako bismo procijepili rizične skupine i zdravstveno osoblje, te djelatnike vitalnih državnih službi mogli bismo zaštiti blizu četvrtine ugroženog hrvatskog stanovništva (približno milijun stanovnika). Tako bi epidemijski potencijal Covida 19 bio umanjen za jednu četvrtinu do jedne trećine stanovnika Hrvatske. To neće prekinuti potpuno širenje virusa, ali uvelike će biti smanjen epidemijski potencijal i ne mogu se očekivati veliki brojevi zaraženih korona virusima.
Cjepivo traje samo jednu sezonu
Time buduća epidemijska pojavnost ne bi bila otklonjena, ali bi ona prijetila značajno manjim intenzitetom i daljnji epidemijski valovi bili bi sve manji i manji kroz naredne sezone. To je posljedica uobičajenih prirodnih samoregulirajućih epidemijskih pojavnosti epidemija respiratornih puteva prijenosa. Nije to posebnost samo virusa gripe već brojnih drugih uzročnika koji izazivaju infekcije dišnih organa u hladnijem godišnjem razdoblju. Zato je pogrešno koristiti termin sezona gripe već je uputnije koristiti sezona infekcija dišnih organa.
Treba imati na umu da epidemije gripe, a isto se očekuje u budućnosti za epidemije korona virusima, nikad istom jačinom ne pogađaju sva područja jedne zemlje. Stoga su potrebne tri do četiri sezone epidemija kako bi se epidemijski procesi izjednačili. Sve se to zbiva uz uvjet da nema pojave mutanti virusa na koje stanovništvo nema otpornosti. Povijesna iskustva ukazuju da starije stanovništvo koje se kroz svoj životni vijek višekratno prirodno prokužilo preboljavanjem virusnih dišnih infekcija ima i veću otpornost na nove mutante zbog prirodno postignute križne otpornosti. Provedbom cijepljenja tip-specifičnim cjepivima križna otpornost je slabija nego kod prirodnog prokužavanja. Također treba imati na umu da zaštita cjepivom traje samo jednu sezonu.
Stoga treba razmisliti koliko je uputno masovno cijepljenje naročito mladih i zdravih osoba. Koliko je ispravno inzistirati na sve većem obuhvatu cijepljenja kada je razvidno da je prirodna prokužba puno učinkovitija i dugotrajnija.
www.medjugorje-news.com/narod.hr
