Vlada Nikaragve zabranila je svećenička i đakonska ređenja u četiri biskupije čiji su biskupi prisiljeni živjeti u progonstvu.
Vlada Nikaragve uvela je novu restriktivnu mjeru protiv Katoličke Crkve, zabranivši svećenička i đakonska ređenja u četiri biskupije čiji su biskupi protjerani ili prisiljeni napustiti zemlju. Ova odluka dodatno produbljuje napetosti između režima predsjednika Daniela Ortege i Katoličke Crkve.
Vlada Nikaragve donijela je novu mjeru kojom se Katoličkoj Crkvi zabranjuju svećenička i đakonska ređenja u četiri biskupije čiji su biskupi prisiljeni živjeti u progonstvu.
Ova zabrana odnosi se na biskupije Jinotega, Siuna, Matagalpa i Estelí te predstavlja novu eskalaciju sukoba između državnog režima i Crkve.
Kako prenose katoličke novinske agencije, ova odluka praktično onemogućuje bogoslovima koji su već završili svoju formaciju da prime sakrament svetoga reda.
Čini se da je cilj ove mjere dodatno oslabiti biskupije koje trenutno nemaju svoje biskupe u zemlji.
Pritisak na Crkvu od 2018.
Vlada Nikaragve, koju predvode predsjednik Daniel Ortega i potpredsjednica Rosario Murillo, postupno pojačava pritisak na Katoličku Crkvu još od masovnih prosvjeda 2018. godine.
Od tada su brojni svećenici i redovnici uhićeni, protjerani ili im je zabranjen povratak u zemlju, dok su vjerske procesije i javna vjerska okupljanja sve češće zabranjivana.
Istraživači koji prate stanje u zemlji navode da je zabilježeno više od tisuću incidenata protiv katoličkih institucija, a desetci tisuća vjerskih događaja bili su zabranjeni.
Sukob Ortege i Katoličke Crkve
Odnos predsjednika Daniela Ortege i Katoličke Crkve tijekom godina značajno se promijenio.
Početkom 2000-ih Ortega je nastojao održavati dobre odnose s crkvenim vođama i često je koristio religijski govor u javnosti.
No nakon prosvjeda 2018. godine odnosi su se naglo pogoršali, jer su brojni svećenici i biskupi pružili utočište prosvjednicima i pozvali na dijalog.
Od tada vlasti protjeruju svećenike, zatvaraju katoličke institucije i ograničavaju javni vjerski život, što je dovelo do jednog od najtežih sukoba između države i Crkve u Latinskoj Americi.
Protjerani biskupi
Nova mjera posebno pogađa biskupije čiji su biskupi protjerani ili prisiljeni napustiti zemlju.
Jedan od takvih slučajeva je Carlos Enrique Herrera Gutiérrez, biskup Jinotege i predsjednik biskupske konferencije Nikaragve, koji je protjeran u studenom 2024. nakon što je javno kritizirao lokalnog dužnosnika bliskog vlastima.
Još poznatiji slučaj je biskup Rolando José Álvarez Lagos iz Matagalpe, koji je postao međunarodni simbol vjerskog progona.
Nakon što je 2023. odbio otići u progonstvo, osuđen je na više od dvadeset godina zatvora, a početkom 2024. protjeran je u Vatikan.
Bogoslovi koji čekaju ređenje
Prema svjedočanstvima svećenika iz Nikaragve koji žive u progonstvu, vlasti sve više pokušavaju utjecati na unutarnji život Crkve.
Državne institucije nadziru aktivnosti svećenika, a u biskupijama bez biskupa nadzor je još stroži. Vlasti navodno pokušavaju spriječiti biskupe iz drugih biskupija da dođu i predvode svećenička ređenja.
Biskupija Matagalpa među najteže pogođenima je ovom situacijom. Prema izvješćima, najmanje 30 svećenika iz te biskupije protjerano je iz zemlje, zbog čega su mnoge župe ostale bez svećenika.
Unatoč progonima – nova zvanja
Unatoč pritiscima vlasti, u sjemeništima se događa tiša, ali važna stvar: nova svećenička zvanja nisu nestala.
Izvori bliski Crkvi navode da su mnogi bogoslovi završili studij i sada jednostavno čekaju priliku da budu zaređeni.
Primjerice, u biskupiji Siuna nekoliko kandidata koji su završili formaciju 2024. i 2025. godine trenutno ne može primiti ređenje zbog zabrane.
Njihova situacija pokazuje širu strategiju režima: oslabiti Crkvu ne samo protjerivanjem njezinih vođa, nego i zaustavljanjem stvaranja nove generacije svećenika.
