Blažene karmelićanke iz Compiègnea: šesnaest redovnica koje su pjevajući pošle na giljotinu
Blažene karmelićanke iz Compiègnea ostale su zapamćene kao šesnaest hrabrih mučenica Francuske revolucije. U vremenu progona nisu se odrekle svoga redovničkog života, nego su Bogu prinijele svoje živote kao žrtvu za mir u zemlji. Dana 17. srpnja 1794. godine osuđene su na smrt giljotinom, a prema predaji, do stratišta su išle pjevajući molitve i himne.
Danas se sjećamo blaženih karmelićanki iz Compiègna. Šesnaest francuskih mučenica, deset redovnica, jedna novakinja, tri sestre laikinje i dvije trećoredice, dale su svoj život za Krista Gospodina 17. srpnja 1794. godine. Njihovu smrt opisala je i Gertrud von Le Fort u svom romanu „Posljednja na stratištu“. Bernanos se također ogledao u pisanju teksta za film o ovom događaju, a poslije njegove smrti objavljen je pod naslovom „Razgovor karmelićanki“.
Poput praoca naše vjere, Abrahama, 16 redovnica, jednoga dana začule su glas: „Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati“ (Post 12,1)! Čule su taj glas i zaputile se kamo ih je Gospodin zvao. Glavarica im je bila majka Terezija od sv. Augustina, rođena 22. rujna 1752. u skromnoj pariškoj obitelji. Sve su one čule Božji zov te pošle u Karmel u Compiègne.
Kad je buknula revolucija, sestre su odbile zahtjev za skidanjem svoga redovničkoga odijela, jer su dobro znale da problem nije njihovo odijelo nego način života. Prema nadahnuću majke glavarice, sestre su 1792. godine položile Bogu u ruke svoje živote i ponudile ga kao žrtvu paljenicu za postizanje žuđenog mira u zemlji. To su obećanje svaki dan tijekom dvije godine obnavljale, a onda je došlo vrijeme i za izvršenje.
U pariški su zatvor odvedene 13. srpnja, a 17. srpnja 1794. godine osuđene su na smrt giljotinom. Do stratišta su sestre pjevale pjesme Miserere, Zdravo Kraljice, Tebe Boga hvalimo, a na samom stratištu zapjevale su O, dođi, Stvorče, Duše Svet.
Pred majkom glavaricom obnovile su svoje redovničke zavjete i smireno položile glavu na giljotinu, jedna po jedna. Zadnja je pogubljena majka glavarica, s. Terezija od sv. Augustina. Papa Pio X. proglasio ih je blaženima 1906. godine.
