Uzvišenje Svetog Križa
Danas slavimo blagdan Uzvišenja Svetog Križa. Relikvije pravoga ili Isusovog križa u četvrtom je stoljeću pronašla carica Helena ili Jelena, majka cara Konstantina. Od tada je sveti križ jedna od najsvetijih kršćanskih relikvija, te se kao takav častio i u Istočnom Rimskom carstvu.
Međutim, nekoliko stoljeća nakon njegova ponovnog pronalaska, sveti je križ u jednoj bitci pao u ruke tada najvećih neprijatelja Istočnoga Carstva, Perzijanaca.
Ova je sveta relikvija ostala u posjedu Perzijanaca sve dok ih nije pobikjedio car Heraklije, koji je vladao u prvoj polovici sedmoga stoljeća. Kod sklapanja ugovora o miru, prvi carev uvjet Perzijancima bio je povratak Svetoga križa. Nakon što su Perzijanci križ napokon vratili, sam ga je car na svojim ramenima ponio u Jeruzalem.
Kada je car s križem i u punom carskom ruhu došao do vrata za Golgotu, neka mu sila nikako nije dala proći. Car se nato posavjetovao sa svojim doglavnicima i, na savjet jeruzalemskog biskupa Zaharija, odložio sjajno carsko ruho te u pokorničkoj odjeći ponio križ prema Golgoti.
Umah mu je dozvoljen prolaz. Kao uspomena na ovaj događaj ustanovljen je današnji blagdan, koji se najprije slavio na Istoku, ali se s vremenom proširio i na zapadnu Crkvu. Zanimljivo je napomenuti da je upravo Heraklije onaj car koji je, prema caru Konstantinu Porfirogenetu, dao pozvati Hrvate iz njihove tadašnje prapostojbine kao pomoć u borbi protiv Avara i naseliti ih u današnje naše krajeve.
