Nadbiskup Henryk Hoser : Međugorje je znak žive Crkve
Mons. Henryk Hoser posebni je papin izaslanik za Međugorje. Govoreći o fenomenu Međugorja, mons. Hoser podsjetio je kako je on Papin izaslanik zadužen za pastoral koji je vrlo bogat te se sastoji s jedne strane od tradicionalnih pobožnosti kao što su: krunica, euharistijsko klanjanje, hodočašća, put križa, a s druge pak strane duboko je ukorijenjena važnost sakramenata, posebno sakramenta pomirenja.
Poljski biskup u razgovoru je spomenuo kako Međugorje godišnje ugosti gotovo tri milijuna hodočasnika iz više od 80 zemalja, te da to mjesto treba promatrati na tri razine: prva je lokalna ili župna, zatim međunarodna povezana s poviješću zemlje u kojoj žive pravoslavci, muslimani i katolici te u konačnici planetarna koja se ogleda u dolascima hodočasnika, osobito mladih, sa svih kontinenata
Govoreći o fenomenu Međugorja, mons. Henryk Hoser podsjetio je kako je on Papin izaslanik zadužen za pastoral koji je vrlo bogat te se sastoji s jedne strane od tradicionalnih pobožnosti kao što su: krunica, euharistijsko klanjanje, hodočašća, put križa, a s druge pak strane duboko je ukorijenjena važnost sakramenata, posebno sakramenta pomirenja. Napomenuo je kako se okruženje oslanja na tišinu i meditaciju te kako većina vjernika ne dolazi zbog ukazanja. „Općenito, stvara se atmosfera koja olakšava meditaciju, sabranost, analizu vlastitog života, i na kraju, za mnoge, obraćenje“, kazao je poljski biskup.
Govorio je i o odnosu s vidiocima te je rekao kako ih je sve upoznao. Naveo je kako svatko od njih ima svoju priču i vlastitu obitelj te kako je važno da budu uključeni u život župe.
Nezaobilazno je bilo i pitanje odnosa s Mostarsko-duvanjskom biskupijom. „Bili su nesporazumi na temu ukazanja. Usredotočili smo se na odnose i prije svega na suradnju na pastoralnoj razini, od tada su se ti odnosi razvili bez rezerve“, poručio je Hoser.
Odgovarajući na pitanje o budućnosti Međugorja, kazao je: „Nije lako odgovoriti. To ovisi o mnogim elementima. Mogu reći što je već i kako se može ojačati. Iskustvo iz kojeg dolazi 700 redovničkih i svećeničkih zvanja nesumnjivo jača kršćanski identitet, vertikalni identitet u kojem se čovjek, po Mariji, okreće uskrslom Kristu. Svatko tko dođe do njega nudi sliku Crkve koja je još uvijek živa i osobito mlada“.
Na kraju razgovora poručio je kako je ostao zadivljen velikim brojem ispovijedi i razgovora kojima je bio svjedok. Posebno ga se dojmio jedan australski mladić koji je bio alkoholičar, ali se u Međugorju obratio i odlučio postati svećenikom.
