Znate li što je drevni Božićni post
Drevni Božićni post, kojeg su držali mnogi istočni kršćani, počinje 15. studenog. Kada mnogi ljudi pomisle na proslavu božićne sezone obično zamišljaju uživanje u slasnim, slatkim božićnim kolačićima i primamljivim desertima. Međutim, to nije ono što su stari kršćani (i mnogi današnji istočni kršćani) mislili. Zapravo, njihov način razmišljanja bio je upravo suprotan.
Počevši od 8. stoljeća, istočni su kršćani udvostručili svoje pripreme za Božić. Čvrsto su vjerovali u drevnu izreku “postite prije gozbe” i slijedili su Kristov primjer posta 40 dana u pustinji prije nego što je započeo svoju javnu službu. Da bi se valjano pripremili za veličanstvenu proslavu Božića 25. prosinca, postilo se 40 dana, počevši od 15. studenog do Badnjaka, piše portal Aleteia.
Za razliku od trenutnog obilježavanja korizme na Zapadu (u kojoj su nedjelje izuzete od posta), istočni post uključuje i nedjelje. Nazivaju ga i “Filipov post” jer počinje nakon blagdana svetog Filipa apostola u bizantskom kalendaru.
Post je prilično strog i sastoji se od dva primarna razdoblja. Prema jednoj od pravoslavnih crkava, “prvo razdoblje je od 15. studenog do 19. prosinca, kada se poštuje tradicionalna disciplina posta (bez mesa, mliječnih proizvoda, ribe, vina i ulja). Postoji oprost za vino i ulje utorkom i četvrtkom. Slično, riba, vino i ulje su dopušteni subotom i nedjeljom.
Drugi period je od 20. do 24. prosinca, kada se poštuje tradicionalna disciplina (bez mesa, mliječnih proizvoda, vina i ulja), izuzeci za vino i ulje samo subotom i nedjeljom tijekom ovog razdoblja.” Napominjemo da se pravila posta razlikuju ovisno o svakoj crkvi. Svrha ovog posta je stvoriti unutarnji stav molitve, sjedinjen s Bogom i odvojen od materijalnih stvari. Uskraćivanje određenih tjelesnih užitaka oduvijek se smatralo ključem samosavladavanja i samodiscipline, čak iu sekularnom kontekstu. Cilj ovog posta je napraviti više mjesta za Boga u životu čovjeka.
Predbožićni post također je zamišljen tako da bude popraćen molitvom i karitativnim djelima, te nikako ne smije štetiti vlastitom tijelu. Na kraju, to je jedan način pristupa Božiću koji stavlja naglasak na pripremu vlastitog srca da primi Isusa kao najveći dar od svih.
