Zašto je Halloween “sveta večer” za katolike?
Komercijalni uspjeh Halloweena gotovo je potisnuo stvarnost da je to dan koji prethodi važnom svetom danu u crkvenom kalendaru.
U Crkvenom mišljenju, Halloween ostaje bdijenje za Dan Svih svetih, činjenica koja je još uvijek skrivena u samom nazivu. Riječ „Halloween“ je škotska skraćenica izraza „Allhallow-even“, što doslovno znači „Sva sveta večer“ i datira iz 18. stoljeća. Englezi imaju sličan izraz, „All Hallows’ Eve“, s istim značenjem. Obje fraze označavaju noć prije Dana Svih svetih, 1. studenog, i odnose se na proslavu svetih muškaraca i žena koji su u Katoličkoj crkvi prepoznati kao oni koji prebivaju u Raju.
Za Crkvu, s poštovanjem prema našim korijenima u judaizmu gdje subota počinje zalaskom sunca prethodne noći, bdijenje je početak gozbe. Sjetite se, na primjer, Badnjaka. Zanimljivo je da, iako se ovaj sekularni praznik povezivao s gozbom slatkiša, u Katoličkoj crkvi izvorno je bio dan posta. Katolička enciklopedija objašnjava dio povijesti ove tradicije:
U prvim stoljećima, tijekom noći prije svakog blagdana, održavalo se bdijenje. Uvečer su se vjernici okupljali na mjestu ili u crkvi gdje se blagdan trebao slaviti i pripremali se molitvama, čitanjima iz Svetog pisma (sada Večernja i Jutarnja služba), a ponekad i slušanjem propovijedi… Umjesto noćnih obreda, biskupi su za laike uveli post dan prije blagdana. Dok post prije Svih svetih više nije dio katoličkog običaja, bdijenje Svih svetih zadržava liturgijske molitve koje djeluju kao priprema za blagdan. Na primjer, budući da je Svi sveti svečanost, svećenici, časne sestre i laici koji mole Liturgiju časova molit će Večernju molitvu I, koja anticipira blagdan noć prije. Nadalje, mnoge katoličke crkve održavat će mise bdijenja 31. listopada, čime se ispunjava obveza sudjelovanja na misi 1. studenog, baš kao što su subotnje večernje mise proslave nedjelje.
