Danas Crkva slavi svetoga Pija X., papu skromna podrijetla koji je svojim pontifikatom snažno obilježio početak 20. stoljeća. Njegova velika želja bila je „sve obnoviti u Kristu“, a posebno se zauzimao za obnovu liturgijskog života, češće primanje svete pričesti i omogućavanje Prve pričesti djeci u ranijoj dobi. Bio je neumoran pastir, branitelj katoličke vjere i čovjek duboke poniznosti koji je do kraja života ostao blizak običnim ljudima.
Papa Pio X. rođen je 1835. kao Giuseppe Melchiorre Sarto u mjestu Riesi, u venecijanskoj pokrajini Treviso. Obitelj je bila siromašna, otac mu je bio poštar, ali su se pobrinuli da mali Giuseppe dobije dobro obrazovanje. Stupio je u sjemenište u Padovi, gdje se istakao svojim akademskim postignućima. Zaređen je za svećenika te je postao kapelanom pa župnikom.
Bio je vrlo omiljen u narodu, pomažući oboljelima u doba kolere. Imenovan je biskupom Mantove. Zatim je imenovan kardinalom pa venecijanskim patrijarhom. Poslije smrti papa Lava XIII. 1903. Giuseppe Sarto izabran je njegovim nasljednikom, uzevši ime Pio X. Dva najvažnija postignuća njegova pontifikata su liturgijska obnova i uvođenje česte pričesti od djetinjstva. U katehizaciji je dao prednost živim jezicima te je smanjio dob potrebnu za Prvu svetu pričest. Borio se i protiv modernizma, dao velik poticaj biblijskim studijima i kodificirao kanonsko pravo. Želio je sve obnoviti u Kristu. Živio je uzornim, svetačkim osobnim životom. U oporuci je napisao: „Rođen sam siromašan, živio sam siromašno i htio bih umrijeti siromašan“. Bio je iznimno pobožan Majci Božjoj.
Osobno je često propovijedao, što u ono doba nije bilo tako uobičajeno. Nakon potresa u Messini, u Apostolsku je palaču primio velik broj izbjeglica. Za razliku od nekih prijašnjih papa, oštro se protivio svakom obliku nepotizma. Obitelj mu je živjela jednako kao i prije izbora za papu. Za njegova pontifikata mnoge su poznate marijanske slike svečano okrunjene. Umro je na današnji dan 1914. te je sahranjen u kripti bazilike svetog Petra. Beatificiran je 1951. a kanoniziran 1954. godine.
