Sveti Ivan Kapistran- Franjevac, branitelj Europe od Osmanlija
Sv. Ivan Kapistran je svojim djelovanjem i mjestom smrti povezan s hrvatskim krajevima. Sveti Ivan rođen 1386. u talijanskom Capestranu. Studirao je pravo i zaposlio se kao sudac. Bio je imenovan kraljevim namjesnikom u Perugii. Prema predaji, u jednom sporu građana i kralja, Ivan je bio posrednik. Budući da nije izborio ono za što su ga građani imenovali, bacili su ga u zatvor i oduzeli mu svu imovinu.
Boraveći u tamnici, osjetio je poziv za redovničkim životom. Ivan je nakon izlaska iz zatvora pristupio franjevcima. Papa Martin V. povjerio mu je da kao pučki propovjednik obraća krivovjerce te osniva franjevačke samostane u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Poljskoj, Ugarskoj i Hrvatskoj. Za Ivana Kapistrana kažu da je bio najveći propovjednik svoga vremena. Slušatelji su k njemu toliko hrlili da niti jedna crkva nije bila dovoljno velika, pa je često govorio na otvorenom.
Kad su Turci prodrli na Zapad, Ivan je svojim govorničkim umijećem skupio vojsku za obranu kršćanske Europe. Pomogao je Ivanu Hunjadiju spasiti Beograd od nadiranja turske vojske 22. srpnja 1456. godine. Ivan je prije bitke ugledao vatrenu strelicu s neba uperenu prema neprijatelju križa, što je dalo hrabrosti i njemu i kršćanskoj vojsci. Obranivši Beograd, Ivan se zarazio kugom koja je harala kršćanskim taborom te je brodom prevezen u Ilok, u tamošnji franjevački samostan.
Ondje je i umro na današnji dan 1456. godine te je pokopan u franjevačkoj crkvi svete Marije. Želja mu je bila da u Iloku trajno borave franjevci, koji su ondje djelovali i za turske okupacije, ali i za Domovinskog rata, kao jedini svećenici na okupiranom području. Posvećeni su mu iločki franjevački samostan župa i crkva, u kojoj se na glavnom oltaru nalazi njegova slika. U ikonografiji se najčešće prikazuje u franjevačkom habitu s razvijenom križarskom zastavom i knjigom u ruci ili s crvenim križem na prsima. Zaštitnik je vojnih kapelana.
